Vodič za ostvarivanje prava na pristup u carinskom informacijskom sustavu (CIS)


Vodič za ostvarivanje prava na pristup u carinskom informacijskom sustavu (CIS)


Osobe čiji se osobni podaci prikupljaju, čuvaju/zadržavaju ili na drugi način obrađuju u Carinskom informacijskom sustavu (u daljnjem tekstu "CIS") imaju prava vezano za svoje osobne podatke, točnije imaju pravo na pristup podacima koji podliježu strogim ograničenjima, pravo na ispravak netočnih podataka, te pravo na brisanje nezakonito prikupljenih podataka.

Ovaj vodič opisuje načine za ostvarivanje tih prava.

Vodič se sastoji od tri dijela: opisa CIS-a, popis prava koja se garantiraju pojedincima čiji se osobni podaci obrađuju u CIS-u, te opis postupka za ostvarivanje prava na pristup u Republici Hrvatskoj.

I. UVOD U CARINSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

CIS je računalni sustav koji objedinjuje carinske informacije u cilju suzbijanja, istrage i kaznenog progona prilikom kršenja carinskog ili poljoprivrednog zakonodavstva.

CIS je reguliran dvostrukim pravnim osnovama:

- Uredbom Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (u daljnjem tekstu: Uredba 515/97), kao i izmjenama i dopunama iz Uredbe (EZ) br. 766/2008 od 09. srpnja 2008., i
- Odlukom Vijeća 2009/917/PUP od 30. studenoga 2009. o primjeni informacijskih tehnologija za carinske svrhe (u daljnjem tekstu: Odluka Vijeća 2009/917/PUP)

FIDE (Fichier d'Identification des Dossiers d'Enquêtes Douanières – Carinska identifikacijska baza podataka) koristi se u cijeloj Europskoj uniji u kontekstu CIS-a. Sastoji se od zapisa o istražnim postupcima nastalih od strane carinskih i drugih istražnih tijela država članica, a za potrebe daljnjih postupaka istrage i kaznenog progona u području carine.

U slučajevima detaljnijeg upita, FIDE daje podatke:

- o imenu i adresi istražnog tijela, i
- broj zapisnika o istražnom postupku tog tijela,
u slučajevima gdje je dostupna informacija o zapisniku o istragama nad fizičkim ili pravnim osobama tiče se istraga koje su u tijeku i onih koje su završene.

Pravni temelj za FIDE:

FIDE se sastoji od dvije baze podataka u skladu sa dva pravna temelja koji se na njega primjenjuju, a to su:

- Uredba 515/97 – u slučajevima kada EU ima isključivu nadležnost (članak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije)
- Odluka 2009/917/PUP – u slučajevima kada je nadležnost podijeljena između EU i zemalja članica (članak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije).

Kategorije informacija koje se obrađuju:

Podaci uneseni u CIS odnose se na robu, prijevozna sredstva, poslovanje, i osobe uključene u takve prevare. Također, odnose se i na trendove prijevare, dostupnost stručnog znanja, zaplijenjenu robu, zaplijenjenu ili oduzeta novčana sredstva.

Kategorije osobnih podataka koje se obrađuju

Osobni podaci koji se mogu obrađivati u CIS-u navedeni su u čl. 25(2) Uredbe 515/97 i u Članku 4(2) Odluke 2009/917/PUP i uključuje slijedeće:
a) ime, djevojačko prezime, prezime i druga imena (aliasa);
b) datum i mjesto rođenja;
c) narodnost;
d) spol;
e) neki poseban cilj i trajne fizičke značajke;
f) razlog uključivanja tih podataka;
g) predložene mjere;
h) šifre upozorenja s naznakom povijesti naoružanosti, nasilja ili bijega;
i) broj registarskih oznaka prijevoznog sredstva

Pružanje osobnih podataka u slučajevima koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, političke stavove, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatima i podaci vezani uz zdravlje ili seksualni život pojedinaca ne bi trebalo biti dozvoljeno.

Struktura sustava

CIS se sastoji od središnje baze podataka i njoj se pristupa preko terminala u svakoj državi članici.

II.  PRAVA OSOBA ČIJI SE OSOBNI PODACI OBRAĐUJU U CIS-U

U skladu s načelima zaštite podataka, svi pojedinci čiji se podaci obrađuju u CIS-u imaju određena prava koja su propisana u prethodno spomenutim dokumentima - Odluci i Uredbi. Posebnu pozornost treba obratiti na one zemlje u kojima Odluka 2009/917/PUP još uvijek nije prenesena u nacionalni zakon.

Ova se prava odnose na:

• pravo na pristup svojim osobnim podacima koji se obrađuju u CIS-u
• pravo na ispravak netočnih podataka ili brisanje podataka ako su pohranjeni u CIS-u na nezakonit način;
• pravo na pokretanje postupka pred sudom ili tijelom imenovanim u tu svrhu kako bi ispravila ili izbrisala podatke ili kako bi dobila odštetu.

Svaka osoba koja želi ostvariti neko od ovih prava može pokrenuti postupak ili podnijeti tužbu pred sudom ili tijelom imenovanim u tu svrhu u državi članici po izboru.

Rokovi za odgovore na zahtjeve

Kada pojedinac želi ostvariti svoje pravo na pristup, ispravak netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka, nadležno nacionalno tijelo mora odgovoriti u rokovima utvrđenim na nacionalnom nivou. Europske institucije trebaju odgovoriti u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva.

II. 1. Pravo na pristup

Pravo na pristup podacima ima svatko tko želi provjeriti podatke koji se odnose na njega, a koji su pohranjeni u bazi podataka u skladu s nacionalnim pravom. To je temeljno načelo zaštite podataka koje omogućuje da ispitanici imaju kontrolu nad osobnim podacima koje vodi treća strana.

Ovo pravo je izričito predviđeno u članku 36. Uredbe 515/97 i članka 22. Odluke 2009/917 / PUP.

Pristup se odbija ako može ugroziti nacionalnu istragu, ili za vrijeme razdoblja tijekom kojega je mjera poduzeta u svrhu diskretnog nadzora ili promatranja i izvješćivanja. Prilikom procjene takvih izuzeća, moraju se uzeti u obzir legitimni interesi osobe koja podnosi zahtjev.
Kada se zahtjev upućuje instituciji EU a vezano za brisanje osobnih podataka, EDPS obično preporučuje da se o tome hoće li izbrisati podatke odluči što je prije moguće, a najkasnije u roku od 15 radnih dana.
Država članica također može odbiti pristup u slučajevima kada takvo odbijanje predstavlja mjeru neophodnu za zaštitu nacionalne sigurnosti, obrane, javne sigurnosti i prava i sloboda drugih.

Pravo pristupa se ostvaruje u skladu s propisima države članice kojoj se pojedinac obratio. Pravila postupanja razlikuju se od zemlje do zemlje, kao i pravila pružanja podataka temeljem zahtjeva. Ako je osobne podatke za čiji je pristup podnesen zahtjev pružio drugi partner CIS-a, pristup se dopušta samo ako se tome partneru da prilika da se izjasni o svom stajalištu.

Trenutno postoje dvije vrste sustava kojima se uređuje pravo na pristup policijskim datotekama – a dio tih podataka obrađuje se u CIS-u. U nekim zemljama pravo pristupa ostvaruje se izravno, a u drugim neizravno.

Svatko tko to želi može dobiti informacije o sustavu koji se primjenjuje na pravo na pristup od strane nacionalnog tijela za zaštitu podataka ("DPA") u odgovarajućoj državi članici.

II. 1.1. Direktan pristup

U ovom slučaju osoba može izravno podnijeti zahtjev tijelima koji obrađuju podatke (carinske i financijsko obavještajne jedinice za CIS). Ako nacionalni zakon dopušta, podnositelju se mogu proslijediti podaci koji se odnose na njega.

II. 1.2. Indirektan pristup

U ovom slučaju osoba koja podnosi zahtjev za pristup nacionalnom tijelu za zaštitu osobnih podataka u državi u kojoj je zahtjev upućen. DPA obavlja potrebne provjere za obradu zahtjeva.

II.2. Pravo na ispravak i brisanje podataka

Pravo na pristup uključuje i pravo na ispravak ili brisanje navedenih podataka koji se odnose na nju ukoliko su ti podaci činjenično netočni ili ako su uključeni ili pohranjeni u CIS protivno zakonu.

II.3. Pravo na blokiranje podataka

Pojedinci imaju pravo zatražiti blokiranje osobnih podataka koji se odnose na njih a koji se obrađuju u CIS-u prema Odluci 2009/917 / PUP.

Po ovom pitanju, EDPS je izdao vodič pod nazivom „Prava ispitanika vezano za obradu osobnih podataka“ u kojem se navode dvije situacije koje treba razlikovati kada ispitanik podnese zahtjev za blokiranje podataka kao i vremenski rok u kojem njihov zahtjev mora biti riješen:

kada podaci odnosni na ispitanika nisu u potpunosti točni, podaci moraju biti blokirani „za razdoblje omogućujući voditelju zbirke osobnih podataka provjeru točnosti i potpunosti podataka“. Prema navedenom, ako voditelj zbirke osobnih podataka primi zahtjev za blokiranje podataka na prethodno navedenim temeljima, podaci se moraju odmah blokirati na razdoblje koje je potrebno kako bi se provjerila točnost i potpunost podataka.

Kada ispitanici zatraže blokiranje podataka koji se odnose na njih na temelju nezakonite obrade ili kada podaci trebaju biti blokirani u svrhu upotrebe kao dokaza, voditelj zbirki osobnih podataka će trebati određeni vremenski period kako bi izvršio procjenu i donio odluku o tome trebaju li ti podaci biti blokirani. U tom slučaju, iako se podatke ne može odmah blokirati, zahtjev se mora riješiti što je prije moguće kako bi se zaštitila prava ispitanika. EDPS stoga smatra da se takvi zahtjevi trebaju riješiti najkasnije u roku od 15 radnih dana.


II.4. Pravni postupci: pravo podnošenja žalbe tijelu za zaštitu podataka ili pokretanje postupka pred nadležnim sudom


Članci 36 (5) Uredbe 515/97 i članka 23. Odluke 2009/917/PUP predstavljaju pravne lijekove dostupne pojedincima: oni podsjećaju na to da svaka osoba može pokrenuti postupak/tužbu pred sudom, ili nacionalnim nadležnim tijelom za zaštitu osobnih podataka u bilo kojoj državi članici sa zahtjevom da se isprave ili izbrišu netočni osobni podaci, da se isprave ili izbrišu osobni podaci pohranjeni u CIS-u suprotno Uredbi 515/97 i Odluka 2009/917 / PUP, za dobivanje pristupa osobnim podacima, za blokiranje osobnih podataka, za dobivanje naknade za štetu nanesenu obradom njihovih podataka u CIS-u.

S obzirom na podatke koje je uključila Komisija, postupak se može pokrenuti pred Sudom u skladu s člankom 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

 

III. PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA U CIS-U U REPUBLICI HRVATSKOJ

Carinska uprava je organizacija u sastavu Ministarstva financija osnovana posebnim zakonom – Zakonom o carinskoj službi ( NN 68/13 i 30/14).  Tim zakonom uređen je djelokrug rada, poslovi, ovlasti i organizacija Carinske uprave. Sukladno odredbama Zakona o carinskoj službi člancima 24-30 uređena je ovlast carinskih službenika, a koja se odnosi na  prikupljanje, procjenu, evidentiranje, obradu i korištenje podataka i obavijesti što podrazumijeva i osobne podatke.

S tim u vezi u članku 28. propisano je pravo zainteresirane osobe uvida u svoje podatke u evidencijama koje vodi Carinska uprava sukladno odredbama propisa kojim se skrbi o zaštiti osobnih podatka (odredbe ZZOP-a i to točke VIII. Prava ispitanika i zaštita prava,  članci 19 – 26.)

Zahtjev se podnosi Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, na slijedeće adrese i kontakte:

- na adresu Ministarstva financija, Carinske uprave, Alexandera von Humboldta 4a,
10 000 Zagreb, na službenika za informiranje
- putem elektronske pošte: javnost@carina.hr
- na broj faksa: 01/6211 011
- donijeti zahtjev osobno u pisarnicu Carinske uprave radnim danom od 09:00 do 15:00 sati

Pojedinosti o zahtjevu: podaci i dokumenti koje treba dostaviti – mogući troškovi

Na pojedinosti o zahtjevu primjenjuju se odredbe članka 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka u kojem stoji da je voditelj zbirki osobnih podataka dužan najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika:
1) dostaviti potvrdu o tome da li se osobni podaci koji se odnose na njega obrađuju ili ne,
2) dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega čija je obrada u tijeku te o izvoru tih podataka,
3) omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u zbirci osobnih podataka koji se odnose na njega te njihovo prepisivanje,
4) dostaviti izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka sadržanih u zbirci osobnih podataka koji se odnose, a koji moraju sadržavati i naznaku svrhe i pravnog temelja prikupljanja, obrade i korištenja tih podataka,
5) dostaviti ispis podataka o tome tko je i za koje svrhe i po kojem pravnom temelju dobio na korištenje osobne podatke koji se odnose na njega,
6) dati obavijest o logici bilo koje automatske obrade podataka koja se na njega odnosi.

Također, sukladno članku 22. ZOZOP troškove snosi voditelj zbirke osobnih podataka ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Kontakt podaci i uloga nacionalnog tijela za zaštitu osobnih podataka:

Agencija za zaštitu osobnih podataka
adresa: Martićeva 14
elektronska pošta: azop@azop.hr
broj telefona: 01/4609-000
broj faksa: 01/4609-099

Agencija za zaštitu osobnih podataka ima nadzornu i savjetodavnu ulogu u području zaštite osobnih podataka. Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka, sukladno članku 32. stavak 3. Agencija nadzire provođenje zaštite osobnih podataka na zahtjev ispitanika, na prijedlog treće strane ili po službenoj dužnosti. Također, u istom članku istog Zakona (stavak 1.) određeni su i poslovi koje Agencija obavlja kao javne ovlasti: nadzire provođenje zaštite osobnih podataka, ukazuje na uočene zloupotrebe prikupljanja osobnih podataka, sastavlja listu država i međunarodnih organizacija koje imaju odgovarajuće uređenu zaštitu osobnih podataka, rješava povodom zahtjeva za utvrđivanje povrede prava zajamčenih ovim Zakonom, vodi središnji registar.

Očekivani rezultat zahtjeva za pristup. Sadržaj podataka.

Sukladno članku 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka voditelj zbirke osobnih podataka dužan je najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika pružiti traženu informaciju/odgovor.

Glavni nacionalni zakoni koji se primjenjuju u području CIS-a (u RH) su:

• Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12  - pročišćeni tekst)
• Zakon o pravu na pristup informacijama (NN broj 25/13)
• Zakon o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96) - Ovaj zakon je stupio na snagu 31.12.1996., a prestao važiti 06.08.2007. stupanjem na snagu Zakona o tajnosti podataka, osim odredaba glave 8. i 9.
• Zakon o carinskoj službi (NN broj  68/13, 30/14)
• Opći porezni zakon (NN broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15)
• Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)

  Preuzmite dokumente:
 
  Natrag