Davanje osobnih podataka podnositelja molbe za posao


Davanje osobnih podataka podnositelja molbe za posao


Agencija je zaprimila upit od dječjeg vrtića u kojem je navedeno da su zaprimili upit građanina koji je zatražio informaciju o tome da li je određena osoba podnijela pisanu molbu za radno mjesto u tom vrtiću.

Nadalje, podnositelj upita (vrtić) navodi kako je na upit pozitivno odgovoreno, s obzirom da je ista osoba podnijela otvorenu molbu za zaposlenje u navedenom vrtiću. Također podnositelj navodi da građanin od njega traži presliku te iste molbe kao i objašnjenje zašto ista nije urudžbirana (podnositelj napominje kako otvorene zamolbe ne urudžbira i ne razmatra), kao i informaciju da li je u vrtiću zaposlena osoba istog prezimena kao i podnositeljica otvorene molbe, pritom aludirajući na majku osobe koja je podnijela molbu.

Nastavno na Vaš upit s aspekta Zakona o zaštiti osobnih podataka navodimo sljedeće:

Zakonom o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj:106/12-pročišćeni tekst) propisano je da se osobni podaci smiju obrađivati pošteno i zakonito, što znači da za obradu osobnih podataka mora postojati zakonita svrha i valjan pravni temelj.

Pravni temelj, odnosno zakonska osnova za prikupljanje i obradu osobnih podataka regulirana je člankom 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, kojim je propisano da se osobni podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati, između ostalog, uz privolu ispitanika samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu, u slučajevima određenim zakonom, te u drugim taksativno navedenim slučajevima u predmetnom članku.

U konkretnom slučaju na obradu osobnih podataka podnositeljice otvorene molbe mogao bi se primijeniti Zakon o pravu na pristup informacija ("Narodne novine", broj: 25/13), kao poseban zakon, koji u smislu članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka predstavlja pravni temelj za obradu podataka, ali samo ako doista postoji opravdana i zakonita svrha za davanje takvih informacija, a to bi prije svega bio raspisani natječaj za određeno radno mjesto i transparentnost provođenja natječajnog postupka.

Međutim, u konkretnom slučaju radi se samo o otvorenoj molbi, stoga treba primijeniti članak 15. stavak 2. točku 4. citiranog Zakona kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o otvorenoj molbi/životopisu, koji u sebi sadrži velik opseg osobnih podataka, a takva molba nije dostavljena u svrhu prijave na raspisani natječaj, a niti podnositeljica otvorene molbe ima svojstvo izabranog kandidata, smatramo da sukladno čl. 15. st. 2. t. 4. Zakona o pravu na pristup informacijama imate pravo uskratiti trećoj osobi dostavljanje predmetnog životopisa, odnosno svih osobnih podataka podnositeljice molbe koje životopis sadrži.

Naime, bez obzira što se u opisanom slučaju podnositelj zahtjeva poziva na Zakon o pravu na pristup informacijama, davanje osobnih podataka podnositeljice otvorene molbe ne bi bilo u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Smatramo kako za dostavljanje takvih podataka ne postoji opravdana svrha, a samim time zatražena informacija bila bi zaštićena Zakonom o zaštiti osobnih podataka, budući da u konkretnom slučaju prevladava pravo na zaštitu osobnih podataka, odnosno zaštitu privatnosti u širem smislu u odnosu na javni interes.

Zaključno, kako u opisanom slučaju proizlazi da se radi o otvorenoj molbi, a ne natječajnom postupku takvo davanje informacija o osobnim podacima podnositeljice otvorene molbe nije dopušteno jer bi se u tom slučaju radilo o prekomjernom opsegu obrade (davanja na uvid) osobnih podataka trećim osobama.

 
 
  Natrag