Europski dan zaštite osobnih podataka 2016.


Europski dan zaštite osobnih podataka 2016. : NE BUDI META KRADLJIVACA IDENTITETA


 

Povodom Europskog dana za zaštitu osobnih podataka 2015. godine Agencija se tematski posvetila aktualnoj problematici, ovog puta krađi osobnih podataka te jednom jasnom porukom– NE BUDI META KRADLJIVACA IDENTITETA – nastoji građanima ukazati kako suzbiti odnosno spriječiti posljedice koje takva zlouporaba osobnih podataka sadrži.

Europski dan zaštite osobnih podataka obilježava se sukladno odluci Vijeća Europe a uz potporu Europske komisije devetu godinu za redom. Agencija za zaštitu osobnih podataka ovogodišnje aktivnosti posvetila je vrlo aktualnoj temi koja se odnosi na krađu identiteta i zlouporabu osobnih podataka te je tom prilikom organizirana konferencija pod nazivom Ne budi meta kradljivaca identiteta. Promicanje i senzibiliziranje građana o zaštiti osobnih podataka i prava na privatnost u segmentu mnoštva ljudskih prava i sloboda glavna je zadaća ovog tijela" - naglasio je g. Anto Rajkovača, ravnatelj Agencije te dodao: "kako bi djelovanje Agencije još više približili građanima organizirali smo Dan otvorenih vrata koji će se održati u prostorijama naše Agencije gdje će se građanima pružiti pravna pomoć kao i odgovori na njihova pitanja."

Gospođa Dubravka Dolenc, zamjenica ravnatelja Agencije u svome je predavanju govorila o praksi Agencije u rješavanju slučajeva krađe identiteta te izložila: "2014. godine Agencija je počela zaprimati sve veći broj zahtjeva odnosnih na sklapanje tzv. lažnih ugovora sa raznim teleoperaterima gdje bi se stranke žalile kako su dobile opomene i ovrhe zbog neplaćanja računa teleoperaterima. Nakon provedenog nadzora, Agencija je utvrdila nepravilnosti u prikupljanju osobnih podataka, te je u velikom broju slučajeva i usvojila zahtjeve građana, jer bilo je razvidno da ugovore nisu zaključile osobe koje se teretilo za dugovanja, proizašla iz ugovora. Stoga je Agencija rješenjem naložila operatoru poduzimanje čitavog niza radnji usmjerenih na rješavanje postojećeg problema i njegove prevencije u budućnosti."

Naime, a što je gđa Dolenc posebno naglasila, najveći broj zlouporaba događao se kod sklapanja ugovora na daljinu, te je kao uzrok krađe identiteta detektirano nepoduzimanje mjere provjere identiteta naručitelja usluga operatera od strane logističara operatera, budući su se uređaji isporučivali na osnovu krivotvorenih kopija osobne iskaznice.

O utjecaju razvoja informacijskih tehnologija na sigurnost i zaštitu privatnosti na društvenim mrežama govorila je doc.dr.sc. Marija Boban. U svome je predavanju gospođa Boban jasno definirala zaštitu privatnosti u medijima te govorila o komunikacijskoj revoluciji i prisutnosti informacija i osobnih podataka u medijima. Mnoštvo podataka kojima nas mediji dnevno obasipaju dovodi u pitanje samu relevantnost informacija kao i izvore danih informacija te naglasila kako privatnost osobe i zaštita temeljnog ljudskog prava na privatnost i osobnost dovedena je pod oznaku upitnika. Sama osobnost i privatnost postaju sve ugroženiji od strane internetskih tehnologija, mobilnih uređaja, nadzornih uređaja, kamera i medija općenito. "Na kraju sami odlučujemo što smo spremni učiniti za jedan like" – zaključila je Marija Boban.

Mr.sc. Simona Strmečki održala je predavanje o proaktivnim aktivnostima vezanim za zaštitu od krađa identiteta u kontekstu kriminalistike i modernih informacijsko - komunikacijskih tehnologija. Kazala je kako se krađe identiteta sagledavaju kao zasebno kazneno djelo, ali i kao način izvršenja teških kaznenih djela, pri čemu krađom identiteta može biti završeno prikrivanje identiteta počinitelja ili završeno kazneno djelo. Obzirom da potonje ne mora nužno ovisiti o lakoj dostupnosti informacija o identitetu, odnosno odgovornosti građana, u proaktivnom smislu posvećuje mu se osobita pozornost. Proaktivne aktivnosti u smislu razvoja informacija, uporabe modernih informacijsko - komunikacijskih tehnologija i kriminalističke analitike za cilj imaju usmjerene aktivnosti na počinitelje, ograničavanje prilika za njihovo djelovanje, onemogućavanje njihovih metoda i slabljenje motivacije, a kao nužnim navela je ulaganje u edukaciju, informacijsko - komunikacijske tehnologije, međuagencijsku suradnju i kulturu informacijske sigurnosti.

Predavanje u kojem se navelo niz primjera iz svakodnevnog života građana a koji se odnose na zlouporabu osobnih podataka, točnije, krađu identiteta održala gospođa Sanja Smiljanić Grubišić, urednica i novinarka koja je u svakodnevnom doticaju sa građanima koji se žale na povredu zakonskih odredbi kojima se regulira pravo na zaštitu osobnih podataka. Govorila je o načinima i vrstama krađe te naglasila da su i građani zapravo često lakovjerni i neoprezni kada su u pitanju njihovi osobni podaci.

"Dokazivanje krađe identiteta predstavlja vrlo dugotrajan proces, financijske gubitke a građani najčešće ostaju prepušteni sami sebi" – naglasila je Sanja Smiljanić Grubišić.

O krađi identiteta u kaznenom pravu i policijskoj praksi govorio je g. Renato Grgurić, a u svome je izlaganju naglasio kako Kazneni zakon ne propisuje krađu identiteta kao posebno kazneno djelo te dodao: "Kaznena djela protiv privatnosti, Kaznena djela protiv imovine, Kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Razlikujemo više vrste kaznenih djela krađe identiteta s obzirom na način izvršenja – modus operandi: Jedan od načina je da napadač izravno od oštećenika pribavi informacije ili ih dobije na prijevaru. Najčešće korištena metoda je socijalni inženjering koji se oslanja na naše prirođeno povjerenje u ljude, naročito u ljude koji imaju određene društvene uloge, poput onih u uniformama, sa iskaznicom ili u poslovnim odijelima. Drugi način krađe identiteta je zloupotreba računala i interneta."

Najčešće zaprimamo prijave građana o otvaranju korisničkih računa na Facebooku s imenom i prezimenom i /ili fotografijom stvarnih osoba. Među njima ima i javnih osoba koje zbog toga imaju problema u privatnom i profesionalnom životu – zaključio je Grgurić.

Konferencija je završila konstruktivnom raspravom i zajedničkim stavom sudionika da pravo na zaštitu osobnih podataka i sve mjere koje treba poduzeti u slučaju povrede toga prava, nadležne institucije moraju provoditi u uzajamnoj suradnji s ciljem zaštite građana i s posebnim naglaskom na proaktivno djelovanje i jačanje svijesti ljudi radi što bolje tzv. samozaštite, odnosno sprečavanja zlouporabe osobnih podataka.

Sa zadovoljstvom ističemo kako su se pozivu na ovu konferenciju odazvali neki uvaženi saborski zastupnici, predstavnici pojedinih ministarstava, državnog odvjetništva, udruga te ostale stručne javnosti, koji su aktivno sudjelovali u njenom radu.

Zaključno, a u svrhu senzibiliziranja javnosti na potrebu čuvanja osobnih podataka od spomenutih zlouporaba, Agencija je i ove godine izdala jednu kratku sažetu brošuru koja na jednostavan način, svima razumljiv način, daje upute kako zaštiti podatke, spriječiti eventualne zlouporabe te kako postupiti u slučaju da se one ipak dogode koja se građanima dijelila na Danu otvorenih vrata organiziranih u prostorijama Agencije. Ovim aktivnostima zaključeno je obilježavanje devetog po redu Europskog dana zaštite osobnih podataka.

 
Eu-dan-zastite-007 Eu-dan-zastite-008 Eu-dan-zastite-009 Eu-dan-zastite-010 Eu-dan-zastite-011 Eu-dan-zastite-012 Eu-dan-zastite-013 Eu-dan-zastite-014 Eu-dan-zastite-015 Eu-dan-zastite-016 Eu-dan-zastite-017 Eu-dan-zastite-020 Eu-dan-zastite-021 Eu-dan-zastite-022 Eu-dan-zastite-023 Eu-dan-zastite-024 Eu-dan-zastite-025 Eu-dan-zastite-026 Eu-dan-zastite-027 Eu-dan-zastite-028 Eu-dan-zastite-029 Eu-dan-zastite-030 Eu-dan-zastite-031 Europski-dan-zastite-osobnih-podataka Eu-dan-zastite-001 Eu-dan-zastite-002 Eu-dan-zastite-003 Eu-dan-zastite-004 Eu-dan-zastite-005 Eu-dan-zastite-006
 
  Natrag