PREPORUKA AZOP-A VEZANO UZ OBRADU OSOBNIH PODATAKA U SVRHU POLITIČKOG MARKETINGA


PREPORUKA AZOP-A VEZANO UZ OBRADU OSOBNIH PODATAKA U SVRHU POLITIČKOG MARKETINGA


ZAKONODAVNI OKVIR KOJI DEFINIRA KORIŠTENJE OSOBNIH PODATAKA U SVRHU MARKETINGA

Pravo na zaštitu osobnih podataka prije svega je ustavna kategorija budući je svakom pojedincu (građaninu) zajamčena sigurnost i tajnost osobnih podataka, te se bez privole građanina njegovi osobni podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom (članak 37. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 56/90. do 5/14.)

Osim Ustava Republike Hrvatske, kao pravni standard donesen je Zakon o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine, br. 106/12. – pročišćeni tekst) kojim je osnovana Agencija za zaštitu osobnih podataka, kao neovisno savjetodavno i nadzorno tijelo koje vodi brigu o zakonitosti obrade osobnih podataka.
Osobni podaci sukladno članku 6. citiranog Zakona moraju se obrađivati pošteno i zakonito, što znači da je za njihovu obradu potreban pravni temelj i zakonita svrha.
Pravni temelj propisan je u članku 7. citiranog Zakona, sukladno kojem se osobni podaci  smiju prikupljati i dalje obrađivati isključivo uz privolu ispitanika samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu, u slučajevima određenim zakonom ili u drugim slučajevima navedenima u predmetnom članku.
Vezano za obradu osobnih podataka u svrhe marketinga, ističemo kako je člankom 21. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da se ispitanik ima pravo usprotiviti obradi osobnih podataka u svrhe marketinga i u tom se slučaju osobni podaci koji se na njega odnose ne smiju obrađivati u tu svrhu.
Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je ispitanika unaprijed obavijestiti o namjeravanoj obradi osobnih podataka u svrhe marketinga i o pravu da se takvoj obradi usprotivi.
Dakle, marketing u smislu citiranog Zakona dozvoljen je pod uvjetom da je pošiljatelj marketinške poruke unaprijed (prilikom uspostave prvog kontakta sa građaninom)  obavijestio građanina o namjeri obrade njegovih osobnih podataka u marketinške svrhe, te da ga je obavijestio o njegovom pravu da se može usprotiviti takvoj obradi podataka, u kojem slučaju se njegovi osobni podaci ne smiju obrađivati u istu svrhu. 
Nadalje, člankom 17. stavkom 1. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, br. 41/14.), kao posebnim zakonom, zabranjeno je ostavljanje oglasnih poruka i materijala u ili na poštanskim sandučićima te na ili ispred kućnih vrata potrošača ako je takva zabrana na njima jasno napisana.
Također, člankom 107. stavkom 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, br. 73/08. do 71/14.), kao posebnim zakonom, propisano je kako je uporaba pozivnih sustava, s ljudskim posredovanjem ili bez njega, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući kratke tekstovne poruke (SMS) i multimedijske poruke (MMS), u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena samo uz prethodno pribavljenu privolu pretplatnika ili korisnika usluga.

ZAKONODAVNI OKVIR KOJI DEFINIRA KORIŠTENJE OSOBNIH PODATAKA U SVRHU IZBORNE PROMIDŽBE, TJ. POLITIČKOG MARKETINGA

Pravo na izbornu promidžbu (politički marketing) i njena pravila definirana su Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor – članci 28. – 30., (Narodne novine, br. 116/99. do 19/15.) te Zakonom o izboru Predsjednika Republike Hrvatske – članci 13. – 15. (Narodne novine, br. 22/92. do 128/14.).

Također, sukladno članku 32. Zakona o lokalnim izborima (Narodne novine, br. 144/12), izborna promidžba definirana je kao skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima. 
U članku 33. Zakona o lokalnim izborima navode se sudionici izborne promidžbe koji imaju pravo na izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima.
Tako su sudionici izborne promidžbe osim političkih stranaka i kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, a sudionici mogu biti i dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi.

NA KOJI NAČIN MOŽEMO DEFINIRATI POLITIČKI MARKETING?

Osim naprijed navedene zakonske definicije politički marketing (kao uvriježeni izričaj za izbornu promidžbu) najčešće definiramo kao sredstvo političke komunikacije pomoću kojega se političke stranke i drugi sudionici izborne promidžbe na izborima žele približiti građanima (biračima) nudeći im svoje proizvode, tj. određeni politički program/opciju temeljem kojih nastoje građane (birače) upoznati sa svojim političkim djelovanjem, a ujedno i utjecati na njihova mišljenja i stavove u cilju prihvaćanja određenog političkog programa/opcije, tj. “davanja” glasa na izborima.
Dakle, pomoću političkog marketinga političke stranke, kao i drugi sudionici izborne promidžbe nastoje uvjeriti građane (birače) da je njihov program/politička opcija bolja i prihvatljivija u odnosu na političke programe/opcije drugih političkih stranaka koji se nude na političkom tržištu.

KAKO SE MOGU KORISTITI OSOBNI PODACI U SVRHE POLITIČKOG MARKETINGA?

- Direktnim (izravnim) pozivanjem na telefonske brojeve građana
- Ubacivanjem personaliziranih brošura, pisama i letaka u poštanske sandučiće građana
- Slanjem personaliziranih poruka na e-mail adrese građana
- Slanjem sms/mms poruka na privatne brojeve mobilnih telefona građana
Pod personaliziranim porukama smatraju se poruke u kojima je navedeno ime i prezime adresata (kod pisanih pošiljaka), kao i poruke upućene točno određenoj osobi, u kojima se u svakoj od poruka, svakom korisniku obraća imenom.

ŠTO JE NEŽELJENI POLITIČKI MARKETING?

O neželjenom političkom marketingu govorimo u slučaju kada građanin (birač) nije dao pristanak za gore navedene radnje, niti mu je dana mogućnost naknadne uskrate pristanka – kod nuđenja određenog proizvoda/političkog programa/opcije gdje se prvi put uspostavlja kontakt sa korisnikom (građaninom/biračem), kojom prilikom se može zatražiti njegov pristanak. 

ŠTO JE SPAM?

U osnovi svaki e-mail koji je poslan masovno, na više različitih e-mail adresa, bez privole “vlasnika” e-mail adrese a koji uglavnom razumijeva promidžbenu (marketinšku) poruku.

KAKAV BI PRIMJERICE MARKETING BIO DOPUSTIV?

Dopustiv bi bio marketing koji se odvija u zakonskim okvirima – za koji postoji pristanak, kad/ako nije moguće unaprijed pribaviti pristanak osobe kojoj se obraća, omogućiti osobi mogućnost izbora dakle omogućiti naknadnu uskratu pristanka, zatim - izbjegavanjem slanja personalnih poruka, ako je na poštanskom sandučiću izričito napisano da vlasnik ne želi primati nikakve marketinške ponude takav izbor treba poštivati. Višekratno slanje marketinških poruka (posebice neželjenih poruka) predstavlja nametljivo ponašanje i pretjerano zadiranje u privatnost. Izravno obraćanje građanima sa direktnim upitom za koga će glasati predstavlja povredu posebne kategorije osobnih podataka.
Naime, treba imati na umu – da je jedna situacija – provođenje anonimne ankete – za koga će građani glasati, u svrhu procjene čije su šanse veće na izborima, a sasvim druga stvar osobno pozivanje građanina i ispitivanja npr. putem telefona za koga će glasati. Političko opredjeljenje spade u posebnu kategoriju osobnih podataka, to su tzv. osjetljivi podaci, koji uživaju naročitu zaštitu i koji se smiju koristi pod točno propisanim zakonskim uvjetima.

PRAKSA AGENCIJE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA U VEZI S POLITIČKIM MARKETINGOM (pritužbe građana)

U svom dosadašnjem radu i praksi Agencija za zaštitu osobnih podataka susrela se sa većim brojem pritužbi građana vezano uz korištenje osobnih podataka u svrhu političkog marketinga  i to u vremenskim periodima neposredno prije održavanja izbora, bilo da se radilo o lokalnim, parlamenternim ili predsjedničkih izborima. Postupajući po zaprimljenim zahtjevima Agencija je sukladno svojim zakonskoim ovlastima provodila postupke u svrhu utvrđivanja zakonite obrade osobnih podataka u navedenu svrhu u kojima je donosila određeni pravorijek ili davala upute podnositeljima zahtjeva za daljnje postupanje.

Nastavno izdvajamo neke specifične slučajeve (primjere) s kojima se susretala Agencija u većem broju:

Primjer 1:
Korisnik je zaprimio sms poruku te nije bio u mogućnosti “otkriti” pošiljatelja. Agencija za zaštitu osobnih podataka utvrdila je da se na navedeni broj ne može kontaktirati pošiljatelja, budući se putem govornog automata dobiva sljedeći odgovor: “Osoba koju ste nazvali isključila je mobilni telefon”. Stoga, u takvim slučajevima nije bilo moguće utvrditi kako i na koji način su prikupljeni osobni podaci podnositelja zahtjeva kojima su upućivane određene promidžbene poruke. 
Dakle, često navedeni broj ne glasi niti na jednu fizičku osobu ili pravnu osobu, već je kupljen putem primjerice START paketa na kiosku potpuno anonimno (bez registracije) sve kako bi se i na taj način prikrio identitet pošiljatelja.

Primjer 2:
Čelnik tijela jedinica lokalne samouprave došao je u posjed osobnih podataka građana (brojevi mobitela, e-mail adrese) te prigodom blagdana i praznika prosljeđuje personalizirane čestitke građanima, posebice uoči održavanja izbora, a bez prethodno dane privole svakog građanina ponaosob, te na taj način koristi njihove osobne podatke u marketinške svrhe.
Iz gornjeg primjera (Primjer 2.) vidljivo je da je nezakonito došao u posjed osobnih podataka građana iz odgovarajućih evidencija te je također nezakonito dalje disponirao sa njihovim osobnim podacima, tj. koristio ih za slanje neželjenih (marketinških) poruka.

PREPORUKA AGENCIJE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA ZA UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA KOJI SE KORISTE PRILIKOM IZBORNE PROMIDŽBE, TJ. POLITIČKOG MARKETINGA

Uvažavajući pojavu političkog marketinga, posebice uoči održavanja izbora, a time i nužnu komunikaciju sredstvima moderne tehnologije između političkih stranaka i građana (birača), Agencija za zaštitu osobnih podataka kao mjerodavno tijelo u području nadzora nad zaštitom osobnih podataka sukladno članku 33. stavku 1. podstavku 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka daje preporuku za unaprjeđenje zaštite osobnih podataka prilikom njihove obrade (korištenja) uoči održavanja izbora, tj. izborne promidžbe koju provode političke stranke i drugi sudionici izborne promidžbe.  
Iako je izborna promidžba zakonito sredstvo predstavljanja političkih programa/opcija građanima (biračima), dajemo preporuku svim političkim strankama i drugim sudionicima izborne promidžbe da svoje poruke građanima upućuju koristeći manje invanzivne metode (primjerice; putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem letaka, brošura i ostalih materijala u kojima izlažu i obrazlažu svoj program) te da se u izlaganju svojih programa obraćaju širem / neodređenom broju građana umjesto slanja personaliziranih brošura, pisama, letaka i inih materijala koji su naslovljeni na točno određenog građanina sa navođenjem njegovih osobnih podataka, ako za takvo personalno obraćanje nemaju prethodnu privolu građanina. Imajući na umu da je izborna promidžba dopustiv alat sudionika izborne promidžbe kojim oni izlažu, nude svoje programe biračima te uvažavajući činjenicu da određen dio javnosti možda želi biti upoznat sa programima koje nude razne političke stranke kao i to da se pristanak ne može dobiti prije prvotnog obraćanja građanima – naglašavamo potrebu o nužnosti ostavljanja izbora građanima da naknadno uskrate svoj pristanak za dobivanje marketinških ponuda. Dakle, kad građanin primi određenu poruku od strane bilo kojeg sudionika izborne promidžbe, trebalo bi mu se omogućiti da se usprotivi primanju takvih poruka u budućnosti (ako ih građanin ne želi primati) i u tom smislu bi kontaktiranje u svrhe marketinga trebalo prestati. Višekratno slanje marketinških poruka unatoč protivljenju ili bez omogućavanja građaninu da se usprotivi takvom marketing predstavlja povredu privatnosti.
Posebice treba voditi brigu o sljedećem:
• Ako je netko dao prethodno broj mobitela za neku svrhu ne znači da je dao i za korištenje u svrhe političkog marketinga, tj. slanje neželjenih (netraženih) marketinških poruka.
• Potrebno je voditi računa da se metodom političkog marketinga navedenim sredstvima modernih tehnologija koriste i ostale političke stranke te pokušajte zamisliti koliki je broj (opseg) dobivenih poruka neželjenog (netraženog) marketinškog sadržaja zaprimio pojedini građanin.
• Također, potrebno je voditi računa da se ne koristi poznanstvo ili prijateljstvo sa nekom osobom čiji e-mail adresu i/ili broj mobitela posjedujete kako bi se slale poruke neželjenog (netraženog) marketinškog sadržaja.
• Isto tako, treba voditi računa kako korisnik može zaprimiti neželjenu poruku bez mogućnosti njenog filtriranja, tj. odbijanja daljnjeg primanja neželjenih marketinških poruka, u kojem slučaju se korisnik dodatno uznemirava, a osim toga treba imati na umu da određeni broj spam poruka predstavlja i potencijalnu opasnost za primatelje, jer poruka može biti “zaražena” virusom ili drugim malicioznim kodom. 

ZAKLJUČNE NAPOMENE

Slanje personaliziranih brošura, pisama, letaka i poruka u svrhe političkog marketinga bez privole građana, osim što je nezakonito,  narušava i zadire u privatnost osobe tj. kod osobe koja zaprima takve poruke stvara osjećaj nametljivog ponašanja i nepotrebnog agitiranja, te postiže suprotan efekt u smislu da se ne glasa za političku stranku koja na takav način privlači svoje potencijalne birače.
Zabranjena je uspostava spam baza osobnih podataka, tj. baza osobnih podataka koje su nastale bez prethodne privole građana prikupljanjem osobnih podataka građana, a koji podaci se prikupljaju od prijatelja, poznanika, putem internetskih (mrežnih) stranica i drugih izvora budući je uspostava takvih baza osobnih podataka protivna pozitivnim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj.

I NA KRAJU……

S obzirom da Agencija za zaštitu osobnih podataka sukladno svojim zakonskim ovlastima vodi brigu o zakonitosti obrade osobnih podataka, pa tako i o zakonitosti obrade osobnih podataka u svrhe političkog marketinga, apeliramo na sve političke stranke i druge sudionike izborne promidžbe u Republici Hrvatskoj da zakonito i odgovorno postupaju u slučajevima disponiranja sa osobnim podacima građana, tj. da iste koriste isključivo u okviru važećih mjerodavnih propisa koji reguliraju predmetnu materiju.

 

 
 
  Natrag