Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane financijskih institucija


Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane financijskih institucija


Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane financijskih institucija

Financijske institucije dužne su temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka informirati klijenta o tome koji osobni podaci su nužni za ostvarenje svrhe (za koje postoji pravni temelj) odnosno koji podaci su dobrovoljni a koji se prikupljaju uz izričito davanje privole klijenata kao i u koje svrhe se ti dobrovoljni podaci prikupljaju i dalje obrađuju.
Preporuka http://azop.hr/info-servis/detaljnije/preporuka-za-unapredenje-zastite-osobnih-podataka-u-bankarskom-sektoru1

Koje osobne podatke financijska institucija smije prikupljati putem svojih Upitnika?

Pravni temelj za prikupljanje i daljnju obradu dijela podataka iz Upitnika banaka utvrđen je u Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, odnosno navedeni Zakon je pravni temelj za prikupljanje podataka o imenu i prezimenu, prebivalištu, datumu rođenja, mjestu rođenja, identifikacijskom broju, te nazivu, broju i nazivu izdavatelja identifikacijske isprave.

Smije li financijska institucija prikupljati podatke o političkoj izloženosti klijenta i članova njegove obitelji?

Podaci o političkoj pripadnosti spadaju u posebne kategorije osobnih podataka, tzv. osjetljive osobne podatke. Prikupljanje i daljnja obrada osjetljivih podataka  može se odvijati samo u skladu sa zakonom propisanim uvjetima, konkretno, pravni temelj za prikupljanje i daljnju obradu podataka o političkoj izloženosti je privola osobe  s time da privola osobe ne smije biti uvjetovana što je opisano u čl. 2. st. 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Smije li banka ili kartičarska kuća davati osobne podatke agencijama za naplatu potraživanja?

S obzirom da se agencije za naplatu potraživanja, između ostalog, bave poslovima naplate potraživanja svojih klijenata te poslovima otkupa potraživanja, u takvom slučaju se može raditi o povjeravanju određenih poslova izvršitelju obrade putem ugovora o nalogu ili o prijenosu tražbina s jednog vjerovnika na drugog vjerovnika, odnosno s banke ili kartičarske kuće na agenciju za naplatu potraživanja putem ugovora o cesiji. U takvom slučaju moguće je da je banka, odnosno kartičarska kuća, kao voditelj zbirke osobnih podataka, putem ugovora pojedine poslove povjerila agenciji za naplatu potraživanja, kao izvršitelju obrade, a sve sukladno članku 10. Zakona o zaštiti osobnih podataka. U tom slučaju agencija za naplatu potraživanja, kao izvršitelj obrade, nastupa u ime i za račun banke, odnosno kartičarske kuće, kao voditelja zbirke. Povjeravanje opisanih poslova u svezi s obradom osobnih podataka pretpostavlja i dostavljanje osobnih podataka dužnika u svrhu naplate dospjelih potraživanja i u tom smislu opisana obrada podataka je zakonita.
Ako je riječ o institutu cesije kojom se potraživanja prenose na drugu pravnu osobu, prikupljanje i obradu podataka regulira Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11), kao posebni zakon, te isti predstavlja pravni temelj za obradu osobnih podataka, a samim time u slučaju provedbe instituta cesije za prikupljanje i obradu podataka nije potrebna privola ispitanika budući da isto dozvoljava Zakon o obveznim odnosima kao posebni zakon.
Međutim, ako za transfer osobnih podataka ne postoji niti jedan odgovarajući pravni temelj iz članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka, radilo bi se o nezakonitoj obradi osobnih podataka. Isto tako, napominjemo kako je banka ili kartičarska kuća dužna obavijestiti klijenta o dostavljanju njegovih osobnih podataka agenciji za naplatu potraživanja.
Mišljenje http://azop.hr/obrada-podataka-banke/detaljnije/prosljedivanje-osobnih-podataka-agenciji-za-naplatu-potrazivanja

 
 
  Natrag