Kontrola radnog vremena biometrijom prsta


Kontrola radnog vremena biometrijom prsta


Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem u tekstu: Agencija) zaprimila je upit u kojem je navedeno kako KBC, kao poslodavac, namjerava uvesti sustav nadzora pomoću biometrijskih podataka, konkretno otiska prsta u svrhu kontrole prisutnosti na radu, te se moli mišljenje ove Agencije u svezi samog procesa uvođenja istog.

S aspekta zaštite osobnih podataka načelno smo mišljenja kako slijedi:

Odredbom članka 2. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj: 106/12 – Pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati – osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Biometrijskom metodom skenira se otisak prsta te se na temelju određenih karakterističnih točaka pretvara u predložak koji se matematičkim algoritmima obrađuje i unosi u bazu podataka. Budući da biometrijski predložak otiska prsta služi za identifikaciju i razlikovanje osobe između milijuna drugih osoba, nedvojbeno je da se radi o osobnom podatku  u smislu odredbe članka 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Odredbom članka 6. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da se osobni podaci moraju obrađivati pošteno i zakonito, u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja. Osobni podaci moraju biti bitni za postizanje utvrđene svrhe i ne smiju se prikupljati u većem opsegu nego što je to nužno da bi se postigla utvrđena svrha.

Pravni temelj, odnosno zakonska osnova za prikupljanje i obradu osobnih podataka regulirana je člankom 7. stavkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka, kojim je propisano da se osobni podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati uz privolu ispitanika samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu, u slučajevima određenim zakonom, u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, te u drugim taksativno navedenim slučajevima u predmetnom članku Zakona.

U konkretnom slučaju Zakon o radu („Narodne novine“, broj: 30/14 – pročišćeni tekst), kao poseban zakon, u članku 29. stavku 1. i 2. propisuje da se osobni podaci radnika smiju prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.

S obzirom da posebnim zakonom nije propisana obrada biometrijskih podataka, ovakav način obrade osobnih podataka dopušten je isključivo uz privolu svakog zaposlenika ponaosob.

Sukladno odredbi članka 2. stavka 1. točke 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka privola je slobodno dano i izričito očitovanje volje ispitanika kojom on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe. Slijedom navedenog, trebala bi se omogućiti alternativna metoda evidencije radnog vremena (manje invazivna) jer bi se inače privola mogla shvatiti uvjetovanom imajući u vidu specifičan odnos između radnika i poslodavca (privola ne može biti uvjetovana jer dovodi u neravnopravan odnos radnike prema poslodavcu).

Voditelj zbirke osobnih podataka, u konkretnom slučaju KBC, sukladno članku 9. stavku 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka, dužan je informirati ispitanika odnosno svoje radnike prvenstveno o svrsi obrade osobnih podataka, o postojanju prava na pristup podacima i prava na ispravak podataka koji se na njega odnose, o primateljima ili kategorijama primatelja osobnih podataka te da li se radi o dobrovoljnom ili obveznom davanju podataka i o mogućim posljedicama uskrate davanja podataka.

Nadalje, prije prikupljanja i daljnje obrade biometrijskih podataka putem biometrijskog uređaja potrebno je radnike upoznati u koju svrhu se osobni podaci prikupljaju te isto tako pribaviti privolu radnika kao pravni temelj sukladno članku 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka. Dakle, budući se u konkretnom slučaju radi o dobrovoljnom prikupljanju osobnih podataka, u slučaju izostanka privole svih radnika potrebno je omogućiti alternativni način evidencije radnog vremena (manje invazivan) za sve one radnike koji nisu dali privolu za prikupljanje njihovih biometrijskih osobnih podataka (primjerice: evidentiranje radnog vremena magnetskom karticom, evidentiranje radnog vremena upisivanjem u knjigu dolazaka i odlazaka).

Osim toga, KBC kao voditelj zbirke osobnih podataka prema članku 14. i 16. Zakona ima obvezu za svaku zbirku osobnih podataka koju vodi uspostaviti i voditi evidenciju, koju je obvezan dostaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka najkasnije u roku od 15 dana od dana uspostave zbirke osobnih podataka, radi objedinjavanja u Središnjem registru koji se vodi kod ove Agencije. Navedena obveza odnosi se u  konkretnom slučaju i na dostavu evidencije o zbirci osobnih podataka o radnom vremenu bez obzira na koji način se evidencija radnog vremena provodi.

Način vođenja evidencije i obrazac te evidencije propisuju se Uredbom o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka („Narodne novine“, broj: 105/04). S tim u vezi upućujemo Vas da detaljne upute o dostavi evidencija o zbirkama osobnih podataka možete pronaći na službenoj stranici Agencije www.azop.hr.

 

 
 
  Natrag