Hrvatski vizni informacijski sustav - prava ispitanika


Hrvatski vizni informacijski sustav - prava ispitanika


Pravo na zaštitu osobnih podataka - temeljno ljudsko pravo

Osobna prava su prava i slobode koje su neposredno vezane za osobu kao pojedinca.

Pravo na zaštitu osobnih podataka je pravo zaštite legitimnih interesa građanina (pojedinca) koje se odnosi na sprječavanje i sankcioniranje zlouporaba osobnih podataka a zajamčeno je međunarodnim i nacionalnim propisima.

Pojedinac (Ispitanik) je fizička osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi jednog ili više obilježja specifičnih za njegov fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Identitet pojedinca znači njegovu istovjetnost koja se na osnovi oznaka koje ga karakteriziraju (dob, spol, rasa) izdvaja od ostalih građana. Identitet se najčešće utvrđuje uvidom u javne isprave ali se može obaviti i na drugi način. Npr. oznaka fizičke osobe je ime i prezime a njezin se identitet utvrđuje npr. uvidom u osobnu iskaznicu ili putovnicu.

Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati.

Osobni podaci su primjerice:

  • Podaci o zdravlju
  • Identifikacijska oznaka građana
  • Podaci o plaći
  • Ocjena đaka u školi, ponašanje
  • Bankovni računi
  • Porezne prijave
  • Podaci o posudbi
  • Biometrički podaci (npr. otisak prsta)
  • Broj putovnice, broj osobne iskaznice i sl.

Posebne kategorije osobnih podataka:

  • Osobni podaci koji se odnose na rasno ili etičko podrijetlo
  • Politička stajališta
  • Vjerska ili druga uvjerenja
  • Sindikalno članstvo
  • Zdravlje ili spolni život
  • Osobni podaci o kaznenom i prekršajnom postupku

Osobni podaci nisu:

  • matični broj pravne osobe,
  • naziv pravne osobe,
  • poštanska adresa pravne osobe,
  • e-mail pravne osobe,
  • financijski podaci pravne osobe,
  • podaci o umrlima i sl.

GRAĐANIN U SREDIŠTU ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA

Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

U Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. godine se navodi: "Nikoga se ne smije uznemiravati samovoljnim miješanjem u njegov privatni život, njegovu obitelj, njegov stan, njegovo privatno dopisivanje niti napadom na njegovu čast i ugled."

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od 04. studenoga 1950. godine u članku. 8. navodi kako svatko ima pravo na štovanje svog osobnog i obiteljskog života, prebivališta i dopisivanja. Vlasti se neće uplitati u to pravo osim u skladu sa zakonom i kad je to potrebno u interesu javne sigurnosti, sprječavanja kaznenih djela i sl.

Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske Komisije, proglasilo je 28. siječnja "EUROPSKIM DANOM ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA".

Zaštita osobnih podataka u RH ustavna je kategorija te je svakom građaninu zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

 

HVIS - PRAVA ISPITANIKA

Prema Uredbi o Hrvatskom viznom informacijskom sustavu, svaka osoba ima pravo na obavijest o podacima koji se odnose na nju, a koje su unesene u Hrvatski vizni informacijski sustav (HVIS). Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je voditelj zbirke osobnih podataka HVIS-u.

Prema istoj Uredbi, svaka osoba može zatražiti da se isprave podaci koji se odnose na nju ako su netočni i da se nezakonito prikupljeni podaci izbrišu. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova će bez odgode takve podatke ispraviti ili izbrisati, u skladu sa zakonskim propisom koji uređuje zaštitu osobnih podataka. Također, prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka, neovisno o zahtjevu ispitanika, u slučaju ako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova utvrdi da su osobni podaci nepotpuni, netočni ili neažurni, dužano ih je samo dopuniti ili izmijeniti. O izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao voditelj zbirke osobnih podataka, dužano je najkasnije u roku od 30 dana izvijestiti ispitanika i primatelje osobnih podataka.

Ako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova smatra da su podaci uneseni u HVIS točni ili da su prikupljeni na zakonit način, bez odgode će u pisanom obliku obrazložiti dotičnoj osobi zašto nije spremno ispraviti ili izbrisati podatke koji se na nju odnose.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je dužno dotičnu osobu poučiti što treba poduzeti, ako ne prihvaća obrazloženje, i obavijestiti je o nadležnom sudu ili tijelu za podnošenje žalbe, kao i o svakoj dostupnoj pomoći predviđenoj hrvatskim zakonodavstvom, uključujući i onu od Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Službenik za zaštitu osobnih podataka Ministarstva vanjskih i europskih poslova je osoba koja vodi brigu o zakonitosti obrade osobnih podataka. Službenika za zaštitu osobnih podataka možete kontaktirati na:

Trg N.Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
tel.: +385 (0)1 4569 964
faks: +385 (0)1 4551 795, +385 (0)1 4920 149
E-pošta: ministarstvo@mvep.hr

Nadalje, sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao voditelj zbirke osobnih podataka, dužano je najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika:

  •  dostaviti potvrdu o tome da li se osobni podaci koji se odnose na njega obrađuju ili ne,
  •  dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega čija je obrada u tijeku te o izvoru tih podataka,
  •  omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u zbirci osobnih podataka koji se odnose na njega te njihovo prepisivanje,
  • dostaviti izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka sadržanih u zbirci osobnih podataka koji se na njega odnose, a koji moraju sadržavati i naznaku svrhe i pravnog temelja prikupljanja, obrade i korištenja tih podataka,
  • dostaviti ispis podataka o tome tko je i za koje svrhe i po kojem pravnom temelju dobio na korištenje osobne podatke koji se odnose na njega,
  • dati obavijest o logici bilo koje automatske obrade podataka koja se na njega odnosi.

Konačno, svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka može podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Zahtjev za zaštitu prava Agenciji za zaštitu osobnih podataka možete uputiti elektroničkom poštom na adresu: azop@azop.hr, osobno odnosno poštom na adresu Martićeva 14, 10000 Zagreb.

Zahtjev za zaštitu prava 

Korisni linkovi:

https://www.mup.hr/ministarstvo/dokumenti/zastita-osobnih-podataka

http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/vize/pregled-viznog-sustava0/

 
 
  Natrag