Podaci o plaćama u turističkoj zajednici i u gradskoj upravi


Podaci o plaćama u turističkoj zajednici i u gradskoj upravi


Agenciji za zaštitu osobnih podataka upućen je dopis kojim je zatražen odgovor na pitanje može li plaća djelatnika u jednoj javnoj instituciji kakva je Turistička zajednica Grada biti tajna (gdje je navedeno da se poziva na Zakon o zaštiti osobnih podataka), te da ne žele dati ime i iznos plaće svakog zaposlenika, te se također navodi da i u gradskoj upravi Grada ne žele povezati ime s iznosom plaće, što podnositelj upita smatra javnim podatkom jer se isti plaćaju iz proračuna. Dakle pitano je smije li se zatajiti ime i prezime djelatnika i iznos plaće pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka. Zakonom o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" 172/03, 144/10, 37/11 i 77/11), u članku 1. propisano je da isti Zakon uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju, kojima raspolažu ili koje nadziru tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama, iznimke od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.

Nadalje, prema odredbi članka 8. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijela javne vlasti uskratiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Slijedom navedenog a sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine" 103/03, 118/06, 41/08 i 130/11 u daljnjem tekstu ZZOP), razvidno je da primjerice ime i prezime (konkretnog zaposlenika javne ustanova ili jedinice lokalne samouprave) jesu osobni podaci definirani u članku 2. stavak 1. točka 1. ZZOP-a, a isti su također i podaci tj. "informacije" iz članka 3. stavka 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, te su na njih odnosne osim odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama i odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Dakle, osobni podaci u predmetnom slučaju dani su od strane ispitanika (fizičke osobe) u svrhu zaposlenja (u javnoj instituciji ili jedinici lokalne samouprave) i ostvarivanja prava iz radnog odnosa, te je u smislu odredbe članka 7. ZZOP-a (koji taksativno propisuje pravne temelje za prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka) za svaku daljnju obradu (ako to nije propisano zakonom) neophodna privola ispitanika.

Slijedom iznesenog proizlazi kako postoji pravo ovlaštenika na ostvarivanje prava na pristup informacijama ukoliko su zadovoljeni Zakonom propisani uvjeti tj. da predmetne informacije (za koje se traži ostvarenje prava na pristup) nisu zaštićene sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka, te u slučajevima kada iste informacije sadrže osobne podatke da postoji određenost zakonom ili privola ispitanika (fizičke osobe) sukladno ZZOP-u za daljnju obradu osobnih podataka.

Napominjemo da se plaća isplaćena iz državnog proračuna ili sredstava lokalne samouprave (županijskog, gradskog ili općinskog proračuna) može smatrati javnim podatkom samo u dijelu koji ne obuhvaća osobne korekcije koje nedvojbeno utječu na krajnji iznos plaće a odnose se izričito na konkretnu fizičku osobu (osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji, porezne olakšice, razne obustave na plaću – krediti, alimentacije, članarine i dr.).

Shodno gore navedenom iznos koeficijenta složenosti i iznos osnovice za konkretno radno mjesto su podaci koji mogu biti dostupni javnosti. Dok skup podataka od kojih se sastoji osobna korekcija i koji se odnosi na konkretnu fizičku osobu budući sadrži osobne podatke ne može biti javno dostupan (ako to nije propisano zakonom ili za to ne postoji privola ispitanika), tim više što neke od nabrojanih osobnih korekcija upućuju čak i na posebne kategorije osobnih podataka (članak 8. ZZOP-a).

Zaključno, krajnji iznos plaće pojedinog subjekta (fizičke osobe – zaposlenika), nakon što su u obračun uključene gore navedene osobne korekcije predstavlja osobni podatak, te bi za daljnju obradu (a što razumijeva otkrivanje, objavljivanje i dr., prema članku 2. stavku 1. točki 2. ZZOP-a) uvažavajući postojeći zakonski okvir zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj bila potrebna zakonska utemeljenost ili privola ispitanika (fizičke osobe – zaposlenika).

To konkretno u navedenom slučaju razumijeva slobodnu dostavu podnositelju zahtjeva po pravu na pristup informacijama podataka o ukupnom broju osoba koje primaju plaću iz državnog ili proračuna jedinice lokalne samouprave (u određenom tijelu javne vlasti) sa njihovim koeficijentima složenosti i iznosom osnovice za konkretno radno mjesto, sa ukupnim iznosom koji je iz proračuna odvojen za isplatu tih plaća, no bez dostave imena i prezimena osoba kao i bez drugih osobnih podataka istih osoba ako za to ne postoji zakonska utemeljenost ili privola ispitanika.

 
 
  Natrag