Obrada osobnih podataka ispitanika od strane političkih stranaka i drugih sudionika izborne promidžbe u kontekstu izbora zastupnika u Hrvatski sabor


Obrada osobnih podataka ispitanika od strane političkih stranaka i drugih sudionika izborne promidžbe u kontekstu izbora zastupnika u Hrvatski sabor


Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje: Agencija) temeljem članka 57. stavka 1. točke b) i d) Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje: Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119, daje sljedeće smjernice i preporuke:

Ove preporuke i smjernice Agencije slijede preporuke Europskog odbora za zaštitu podataka sadržane u dokumentu Izjava 2/2019 o korištenju osobnih podataka tijekom političkih kampanja od 13. ožujka 2019. godine.

Agencija naglašava ključne zahtjeve koje političke stranke i drugi sudionici izborne promidžbe trebaju poštovati kako bi obrada osobnih podataka ispitanika odnosno birača ispunjavala zahtjeve zakonodavnog okvira o zaštiti podataka.

Također uputno je istaknuti i da je Državno izborno povjerenstvo dana 20. svibnja 2020. godine   donijelo  na osnovi članka  56. točke 3. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 66/15 – pročišćeni tekst, 104/15 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015., 48/18 i 98/19) Obvezne upute Z IV o zaštiti osobnih podataka,  kojima je među inim propisano  da se na postupak obrade osobnih podataka osoba koje sudjeluju u postupku izbora zastupnika u Hrvatski sabor, na odgovarajući način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Načela obrade osobnih podataka, sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, traže da osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti); prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); i obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).

Politička stranka, kandidat ili koji drugi sudionik izborne promidžbe, kao voditelj obrade, odgovara za usklađenost sa ovdje navedenim načelima Opće uredbe o zaštiti podataka te je mora biti u mogućnosti dokazati (načelo pouzdanosti).

Agencija prvenstveno ističe da je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno postojanje pravnog temelja za zakonitost obrade iz članka 6. stavka 1. Opće Uredbe o zaštiti podataka.

Člankom 6. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:

(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;
(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;
(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;
(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;
(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;
(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade ili izvršavanje zadaće od javnog interesa/službene ovlasti voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade ili, u pogledu obrade iz stavka 1. točke e), mora biti nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade.

U tom smislu, kao primjer obrade koja je nužna za poštovanje pravne obveze voditelja obrade jesu situacije primjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19 i 98/19). Navedeni Zakon se primjenjuje na redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih vijećnika te na financiranje izborne promidžbe političkih stranaka, neovisnih lista odnosno lista grupe birača i kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, za zastupnike u Hrvatski sabor, za članove za Europski parlament, za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike te za članove predstavničkih tijela jedinica samouprave. Sukladno članku 21. Zakona, političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni vijećnici dužni su izvješća o donacijama dostavljati Državnom izbornom povjerenstvu, koje je pak dužno navedena izvješća objaviti na svojim mrežnim stranicama. Navedeno izvješće sadrži osobno ime odnosno naziv i adresu te osobni identifikacijski broj donatora, datum uplate donacije, uplaćeni iznos donacije te vrstu svake pojedine donacije. Podaci o adresi donatora fizičke osobe ne objavljuju se.

Također, članak 23. stavak 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 116/99, 109/00, 53/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 19/15, 104/15 i 98/19) predstavlja pravnu obvezu Državnog izbornog povjerenstva u smislu članka 6. stavka 1. točke c) Opće uredbe o zaštiti podataka za objavu imena i prezimena kandidata za svaku izbornu jedinicu u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji.

Podaci o političkim mišljenjima predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka u smislu odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Obrada posebnih kategorija osobnih podataka je načelno zabranjena. Stoga je za njihovu obradu, uz pravni temelj iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, potrebno i postojanje jedne od iznimaka načelne zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao što je izričita privola ispitanika za jednu ili više određenih svrha.

Nadalje, Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje se i na javno objavljene podatke te se i na obradu odnosno korištenje takvih podataka primjenjuju sve obveze i načela iz Opće uredbe o zaštiti podataka, a osobito  načelo zakonitosti, specifikacije svrhe i transparentnosti.

Automatizirano donošenje odluka, što uključuje i profiliranje, a koje proizvodi pravne učinke na ispitanika ili na njega znatno utječe, je načelno zabranjeno. Izrada profila povezana sa slanjem ciljanih poruka određenim ispitanicima može na njih znatno utjecati jer može utjecati na njihovo glasovanje te će u načelu biti dozvoljena samo uz prethodnu izričitu privolu ispitanika.

Političke stranke, kandidati ili koji drugi sudionici izborne promidžbe se za potrebe oglašavanja i slanja personaliziranih poruka biračima u pravilu mogu oslanjati na privolu ispitanika ili na legitimni interes. Međutim, legitimni interes može predstavljati zakoniti pravni temelj za obradu osobnih podataka ispitanika u svrhu oglašavanja odnosno slanja marketinških poruka biračima jedino ako birači razumno mogu očekivati primanje takvih poruka zbog primjerice njihovog odnosa sa političkom strankom, kao što je slučaj kada je birač ujedno član te političke stranke ili njezin donator.

Ako se osobni podaci obrađuju u svrhu izravnog marketinga, ispitanik bi trebao imati pravo prigovora na takvu obradu, uključujući izradu profila u mjeri u kojoj je povezana s takvim izravnim marketingom, bilo u odnosu na početnu ili daljnju obradu, u bilo koje vrijeme i besplatno. To bi se pravo ispitaniku trebalo izričito dati na znanje i predstaviti mu se jasno i odvojeno od svih drugih informacija. To znači da bi svaka marketinška poruka trebala sadržavati i obavijest ispitaniku da se u svakom trenutku može usprotiviti daljnjem dobivanju takvih poruka. Ako se ispitanik protivi obradi za potrebe izravnog marketinga, osobni podaci više se ne smiju obrađivati u takve svrhe.

U svakom slučaju ciljanog oglašavanja, vodeći računa o načelu transparentnosti, glasačima treba pružiti odgovarajuće informacije s objašnjenjem zašto primaju određenu poruku, tko je odgovoran za poruku i način na koji mogu ostvarivati svoja prava, što uključuje pravo na podnošenje prigovora Agenciji.

Stoga, nastavno na navedeno, preporuka je Agencije svim političkim strankama i drugim sudionicima izborne promidžbe  da svoje poruke građanima/biračima upućuju koristeći manje invazivne metode glede privatnosti ispitanika i njihovih osobnih podataka (primjerice; putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem nepersonaliziranih letaka, brošura i ostalih materijala u kojima izlažu i obrazlažu svoj program) tj. da se u izlaganju svojih programa što više obraćaju  građanima/biračima na načine koji ne uključuju nužno i obradu njihovih osobnih podataka, kao što je to kod primjerice slanja personaliziranih brošura, pisama, letaka i inih materijala (uključivo i slanja SMS, MMS poruka ili poruka e-pošte) koji su naslovljeni na točno određenog građanina/birača sa navođenjem njegovih osobnih podataka (za koju obradu je potreban zakoniti pravni temelj iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka).

Dodatno ukazujemo i da sukladno članku 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18), svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno Općom uredbom o zaštiti podataka i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, može podnijeti Agenciji zahtjev za utvrđivanje povrede prava.

 
 
  Natrag