Zagreb Security Forum 2020: „Hibridne prijetnje i ratovi u 21. stoljeću - kako učiniti društvo i infrastrukturu otpornima“


Zagreb Security Forum 2020: „Hibridne prijetnje i ratovi u 21. stoljeću - kako učiniti društvo i infrastrukturu otpornima“


Predstavnica Agencije za zaštitu osobnih podataka, 7. rujna 2020. sudjelovala je  na Zagrebačkom sigurnosnom forumu pod nazivom „Hibridne prijetnje i ratovi u 21. stoljeću - kako učiniti društvo i infrastrukturu otpornima“.

U fokusu ovogodišnjeg Foruma, koji predstavlja vodeći godišnji susret inozemnih i hrvatskih stručnjaka za informacijsku sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture u Jugoistočnoj Europi, bilo je prepoznavanje i suočavanje sa složenim oblicima hibridnih prijetnji s ciljem organiziranja učinkovite i preventivne zaštite temeljnih društvenih vrijednosti, demokratskog sustava i kritične infrastrukture, s naglaskom na energetsku i cyber infrastrukturu.

Okupljeni stručnjaci istaknuli su da su države svakodnevno izložene hibridnim prijetnjama, a hibridni napadači iskorištavaju postojeće i stvaraju nove ranjivosti/podjele društva, demokratskih struktura i institucija koristeći političke, gospodarske, vojne, civilne, sigurnosne, obavještajne, energetske, medijske, informacijske i komunikacijske sustave i resurse.

Tijekom posljednjeg desetljeća niz državnih i nedržavnih aktera razvio je digitalne marketinške tehnike, poboljšane kibernetičkim i psihološkim operacijama koje koriste s ciljem mijenjanja političke stvarnosti, ostvarivanja profita i oblikovanja javnog znanja.

Takve tehnike često uključuju hakerske napade, širenje propagande i dezinformacija, a navedeno izaziva posebnu zabrinutost u kontekstu COVID-19 pandemije, koja može poslužiti kao poligon za hibridno djelovanje s ciljem ugroze sigurnosnih sustava država i stvaranja alternativnog pogleda na svijet osmišljenog tako da potkopava demokratske vrijednosti. Od vitalnog je značaja da se ova globalna zdravstvena kriza ne pretvori i u globalnu sigurnosnu krizu.

Lažne vijesti i poruke koje uzrokuju polarizaciju u društvu vrlo je lako širiti u digitalnom ekosustavu, osobito putem društvenih medija, a cilj je potaknuti pojedince na reakciju i svojevrstan angažman. To je najlakše postići kroz senzacionalističke poruke i dezinformacije koje u ljudima izazivaju snažne emocije kao što su strah, bijes i mržnja.

Širenje dezinformacija podrazumijeva namjerno stvaranje i širenje lažnih i/ili izmanipuliranih informacija s namjerom obmanjivanja i/ili dovođenja u zabludu. Dezinformacije teže produbljivanju podjela unutar i između zemalja, te potkopavanju povjerenja ljudi u nacionalne vlade.

Kampanje dezinformiranja koje provode državni i nedržavni akteri imaju za cilj stvoriti nepovjerenje u demokratske institucije i predstaviti autoritarne režime uspješnijima u suočavanju sa zdravstvenom krizom. Također, predstavljaju rizik jer potkopavaju ključne preporuke javnog zdravstva.

Nadalje, hibridne operacije koje uključuju kampanje deziformiranja predstavljaju sve veću opasnost za demokratske i transparentne izborne procese, a čemu smo svjedočili u slučaju Cambridge Analytica.

U današnje digitalno doba kad se mnogobrojni poslovni modeli i procesi baziraju na prikupljanju velikih količina podataka, s ciljem predviđanja ljudskog ponašanja i ostvarivanja profita, glasovi birača često se nastoje pridobiti na nepošten, nezakonit i manipulativan način. Nažalost, bilo je pitanje vremena kad će različiti državni i nedržavni akteri uvidjeti da mogu iskoristiti ovaj netransparentan sustav u svrhu postizanja svojih političkih ciljeva.

Velike količine osobnih podataka koje često neoprezno i prekomjerno dijelimo na društvenim mrežama predstavljaju veliku opasnost za pojedince, društvo, nacionalne i europske institucije. Osobne podatke hibridni napadači mogu zloupotrijebiti za manipulaciju sigurnosnim procesima, a čime se ugrožavaju temelji našeg demokratskog sustava i podriva povjerenje u državne institucije.

Sudionici foruma zaključili su da je sveobuhvatno razumijevanje informacijskog okruženja, posebno dezinformacija, ključno kako bi se omogućio vjerodostojan odgovor na ove prijetnje.

Svi sukobi koji nas očekuju u budućnosti koristit će hibridne napade na ključnu infrastrukturu, a  potonjima će posebno biti izložen identitet, odnosno sve ono što određenu zajednicu čini kohezivnom grupom.

Kako bi se zaštitili od hibridnih prijetnji,  potreban je zajednički i koordinirani odgovor svih dionika: od nacionalnih vlada, regulatornih tijela, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, privatnih poduzeća, medija i pojedinca. Na pojedincima je da razviju kritičko razmišljanje, a na državama i organizacijama sustave za rano prepoznavanje takvih prijetnji i reakciju.

 
  Natrag