Obrada osobnih podataka pravnih osoba


Obrada osobnih podataka pravnih osoba


Opća uredba o zaštiti podataka u svojoj uvodnoj izjavi 14. navodi da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
Iz druge rečenice navedene odredbe razvidno je da se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na podatke pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe (dakle, ovo ne obuhvaća obrtnike, samostalna zanimanja i fizičke osobe koje imaju položaj poduzetnika). Ista odredba pojašnjava da ime (naziv) i oblik pravne osobe te kontakt podaci iste nisu obuhvaćeni Općom uredbom o zaštiti podataka. Uzimajući za primjer trgovačko društvo XY d.o.o., ime (naziv) koji nije zaštićen Uredbom je XY dok je pravni oblik društvo s ograničenom odgovornošću, a kontakt podaci su adresa sjedišta, telefon, generička adresa e-pošte, faks, itd. S druge strane, svaki podatak koji se odnosi na fizičku osobu, bilo da djeluje u okviru svojih poslovnih aktivnosti ili ne, je osobni podatak koji je zaštićen Općom uredbom o zaštiti podataka, pa su u tom smislu podaci direktora, fizičkih osoba koje preuzimaju ili predaju robu, fizičkih osoba koje sastavljaju ili dostavljaju narudžbenice i drugih osoba zaštićeni navedenim propisom.
S tim u vezi također navodimo da prema praksi Suda EU-a (vidjeti predmete C-615/13P i C-398/15), okolnost da se informacija (osobni podaci) nalazi u kontekstu profesionalne aktivnosti nije takve naravi da bi joj oduzela svojstvo skupa osobnih podataka, a iz predmeta C-398/15 (Manni; t. 34. i naredne) je razvidno da to što se određeni osobni podaci obrađuju u okviru aktivnosti trgovačkih društava, ne ograničava opseg primjene propisa o zaštiti osobnih podataka.

Odbijanje postupanja po zahtjevu ispitanika u svrhu ostvarivanja njegovih prava iz članaka od 15. do 22., ako voditelj obrade dokaže da nije u mogućnosti utvrditi identitet ispitanika.
Jasno je da ne možete postupati po anonimnoj prijavi. Isto se može iščitati iz odredbe članka 12., stavka 2. Opće uredbe: Voditelj obrade olakšava ostvarivanje prava ispitanika iz članaka od 15. do 22. U slučajevima iz članka 11. stavka 1. voditelj obrade ne smije odbiti postupiti po zahtjevu ispitanika u svrhu ostvarivanja njegovih prava iz članaka od 15. do 22., osim ako voditelj obrade dokaže da nije u mogućnosti utvrditi identitet ispitanika. Također, stavkom 6. istoga članka je propisano sljedeće: Ne dovodeći u pitanje članak 11., ako voditelj obrade ima opravdane sumnje u pogledu identiteta pojedinca koji podnosi zahtjev iz članaka od 15. do 21., voditelj obrade može tražiti pružanje dodatnih informacija neophodnih za potvrđivanje identiteta ispitanika.

Izravni marketing

Člankom 6., stavkom 1. Opće Uredbe je propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:

(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Primjerice, ako je temelj obrade osobnih podataka klijenata ugovor, Uredba propisuje da je obrada osobnih podataka zakonita ako je ista nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora. Samim zaključenjem ugovora ispitanik u biti daje privolu voditelju obrade na obradu osobnih podataka, ali samo onih, kako je već navedeno, koji su nužni za njegovo izvršavanje. Ukoliko želite obrađivati i neke druge podatke ispitanika odnosno korisnika, a koji nisu odlučujući odnosno nužni za izvršavanje ugovorne obveze, tada Vam je za te osobne podatke nužno dobiti privolu ispitanika kako bi obrada imala pravni temelj odnosno bila zakonita.

Dakle, ugovor je pravni temelj za obradu osobnih podataka u svrhu izvršavanja ugovornih obveza. Ukoliko želite obrađivati osobne podatke korisnika u neku drugu svrhu (npr. izravni marketing) tada trebate pronaći zakoniti temelj za takvu obradu, a to, može biti privola korisnika.

Opća Uredba u članku 4., stavku 11. definira privolu ispitanika kao svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se ne njega odnose.

Opća Uredba uvjete privole propisuje u članku 7.:

Kada se obrada temelji na privoli, voditelj obrade mora moći dokazati da je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka. Ako ispitanik da privolu u vidu pisane izjave koja se odnosi i na druga pitanja, zahtjev za privolu mora biti predočen na način da ga se može jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika. Svaki dio takve izjave koji predstavlja kršenje ove Uredbe nije obvezujući. Ispitanik ima pravo u svakom trenutku povući svoju privolu. Povlačenje privole ne utječe na zakonitost obrade na temelju privole prije njezina povlačenja. Prije davanja privole, ispitanika se o tome obavješćuje. Povlačenje privole mora biti jednako jednostavno kao i njezino davanje.

Kada se procjenjuje je li privola bila dobrovoljna, u najvećoj mogućoj mjeri uzima se u obzir je li, među ostalim, izvršenje ugovora, uključujući pružanje usluge, uvjetovano privolom za obradu osobnih podataka koja nije nužna za izvršenje tog ugovora.

Nadalje, 32. uvodnom izjavom Opće Uredbe navedeno je da bi se privola trebala davati jasnom potvrdnom radnjom kojom se izražava dobrovoljan, poseban, informiran i nedvosmislen pristanak ispitanika na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega, poput pisane izjave, uključujući elektroničku, ili usmene izjave. To bi moglo obuhvaćati označavanje polja kvačicom pri posjetu internetskim stranicama, biranje tehničkih postavaka usluga informacijskog društva ili drugu izjavu ili ponašanje koje jasno pokazuje u tom kontekstu da ispitanik prihvaća predloženu obradu svojih osobnih podataka. Šutnja, unaprijed kvačicom označeno polje ili manjak aktivnosti stoga se ne bi smjeli smatrati privolom. Dakle, Opća Uredba za davanje privole traži opciju „opt-in“, a ne „opt-out“.

Dalje, privola bi trebala obuhvatiti sve aktivnosti obrade koje se obavljaju u istu svrhu ili svrhe. Kada obrada ima višestruke svrhe, privolu bi trebalo dati za sve njih. Ako se privola ispitanika treba dati nakon zahtjeva upućenog elektroničkim putem, taj zahtjev mora biti jasan, jezgrovit i ne smije nepotrebno ometati upotrebu usluge za koju se upotrebljava.

Također, 42. uvodnom izjavom propisano je da bi, ako se obrada temelji na privoli ispitanika, voditelj obrade trebao  moći dokazati da je ispitanik dao privolu za postupak obrade. Zaštitnim mjerama, posebno u kontekstu pisane izjave o drugom pitanju, trebalo bi se osigurati da je ispitanik svjestan činjenice da daje privolu i do koje mjere se ona daje.

U skladu s Direktivom Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, izjavu o privoli koju je unaprijed sastavio voditelj obrade trebalo bi ponuditi u razumljivom i lako dostupnom obliku, uz upotrebu jasnog i jednostavnog jezika te u njoj ne bi smjelo biti nepoštenih uvjeta. Da bi ispitanik mogao dati privolu informiran, trebao bi barem znati identitet voditelja obrade i svrhe obrade za koju se upotrebljavaju osobni podaci. Ne može se smatrati da je privola dana dobrovoljno ako ispitanik nema istinski ili slobodan izbor ili ako nije u mogućnosti odbiti ili povući privolu bez posljedica.

U 43. uvodnoj izjavi Opće Uredbe navodi se da se smatra da privola nije dana dobrovoljno ako se njome ne omogućuje davanje zasebne privole za različite postupke obrade podataka, unatoč tome što je primjerena pojedinačnom slučaju ili ako izvršenje ugovora, među ostalim i pružanje usluge, ovisi o privoli i ako takva privola nije nužna za takvo izvršenje.

Glede postojećih privola, u 171. uvodnoj izjavi Opće uredbe navodi se da, ako se obrada temelji na privoli na temelju Direktive 95/46/EZ te ako je način na koji je ta privola dana u skladu s uvjetima iz Opće Uredbe, nije potrebno da ispitanik ponovno daje svoju privolu kako bi se voditelju obrade omogućio nastavak takve obrade nakon datuma početka primjene Opće Uredbe.

Vezano za customer-care poruke o nedostupnosti, radi se zapravo o informaciji ispitaniku da određena usluga koju ste mu dužni pružiti temeljem ugovora neće biti dostupna kroz određeno vrijeme. Agencija u tom smislu slanje takvih poruka smatra izvršenjem Vaše ugovorne obveze te ne vidi ništa sporno iz aspekta zaštite osobnih podataka.

Nadalje, člankom 12., stavkom 5. Opće uredbe je propisano da se sve informacije pružene u skladu s člancima 13. i 14. te sva komunikacija i djelovanja iz članaka 15. do 22 i članka 34. pružaju bez naknade. Ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zbog njihovog učestalog ponavljanja, voditelj obrade može:

a) naplatiti razumnu naknadu uzimajući u obzir administrativne troškove pružanja informacija ili obavijesti ili postupanje po zahtjevu; ili
b) odbiti postupiti po zahtjevu.

Teret dokaza očigledne neutemeljenosti ili pretjeranosti zahtjeva jest na voditelju obrade.

Kod prava na pristup osobnim podacima koji se na njega odnose (članak 15., stavak 3. Opće uredbe) navodi se i da voditelj obrade osigurava kopiju osobnih podataka koji se obrađuju. Za sve dodatne kopije koje zatraži ispitanik, voditelj obrade može naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem te osim ako ispitanik zatraži drugačije, informacije se pružaju u uobičajenom elektroničkom obliku.

 
 
  Natrag