Prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama


Prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama


10.7.2020.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: Agencija) je zaprimila Vaš dopis u elektroničkom obliku u kojem molite stručno mišljenje na nekoliko pitanja koja se u bitnome odnose na, kako navodite, zahtjev Instituta za građevinarstvo  kojim se traži izvod iz digitalnog katastarskog plana i podaci o vlasnicima katastarskih čestica koje se nalaze neposredno u blizini mosta u svrhu izrade idejnog projekta rekonstrukcije mosta (Granica Brčko distrikta/Republika Hrvatska). Slijedom navedenog, Agencija u nastavku iznosi sljedeće:

U kontekstu predmetnog upita prvenstveno ukazujemo da se, kako je i propisano čl. 44. Opće uredbe o zaštiti podataka, svaki prijenos osobnih podataka koji se obrađuju ili su namijenjeni za obradu nakon prijenosa u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju odvija jedino ako, u skladu s drugim odredbama ove Uredbe, voditelj obrade i izvršitelj obrade djeluju u skladu s uvjetima iz poglavlja V. koji vrijede i za daljnje prijenose osobnih podataka iz treće zemlje ili međunarodne organizacije u još jednu treću zemlju ili međunarodnu organizaciju. Sve odredbe iz ovog poglavlja primjenjuju se kako bi se osiguralo da se ne ugrozi razina zaštite pojedinaca zajamčena ovom Uredbom .

Agencija ukazuje i na stav Europskog odbora za zaštitu podataka koji proizlazi iz navoda sadržanih u Smjernici 2/2018 o odstupanjima iz članka 49. Uredbe 2016/679   vezano uz pristup koji izvoznici podataka trebaju razmotriti kad je riječ o prijenosima. Naime, izvoznici podataka bi prvo trebali pokušati na prijenos primijeniti neki od mehanizama iz članaka 45. i 46. Opće uredbe o zaštiti podataka, a odstupanjima iz članka 49. stavka 1. pribjeći samo ako takvi mehanizmi ne postoje.

Prema tome, odstupanja u skladu s člankom 49. izuzeća su od općeg načela prema kojem se osobni podaci mogu prenositi u treće zemlje samo ako se u trećoj zemlji pruža primjerena razina zaštite ili ako postoje odgovarajuće zaštitne mjere, a ispitanici uživaju provediva i djelotvorna prava kako bi i dalje uživali u zaštiti koja proizlazi iz njihovih temeljnih prava i zaštitnih mjera. Zbog te se činjenice odstupanja moraju tumačiti restriktivno kako iznimka ne bi postala pravilo. To je potkrijepljeno i tekstom naslova članka 49., u kojem se navodi da odstupanja treba primjenjivati u posebnim situacijama („Odstupanja za posebne situacije”).

U kontekstu Vašeg dopisa u dijelu odnosnom na pitanje osigurava li Bosna i Hercegovina primjerenu razinu zaštite, Agencija ukazuje da se prijenosi osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama mogu temeljiti na odluci o primjerenosti, odluci u smislu provedbenog akta kojim Europska komisija odluči da treća zemlja, područje, ili jedan ili više određenih sektora unutar te treće zemlje, ili međunarodna organizacija o kojoj je riječ osigurava primjerenu razinu zaštite (čl. 45. Opće uredbe o zaštiti podataka). Slijedom navedenog, ukazujemo da u ovom trenutku takva odluka još nije donesena od strane Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu.

Nadalje, imajući u vidu da u kontekstu Vašeg dopisa nije donesena odluka u skladu s člankom 45. stavkom 3. te da nisu predviđene odgovarajuće zaštitne mjere od strane voditelja obrade u skladu s člankom 46., što uključuje obvezujuća korporativna pravila, prijenos ili skup prijenosa osobnih podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju može se ostvariti pod jednim od uvjeta iz čl. 49. Opće uredbe o zaštiti podataka, u konkretnom slučaju toč. (g) prijenos se obavlja iz registra koji prema pravu Unije ili pravu države članice služi pružanju informacija javnosti i koji je otvoren na uvid javnosti ili bilo kojoj osobi koja može dokazati neki opravdani interes, ali samo u mjeri u kojoj su ispunjeni uvjeti propisani u pravu Unije ili pravu države članice za uvid u tom posebnom slučaju.

Člankom 49. st. 1. toč. (g) i člankom 49. stavkom 2. Opće uredbe o zaštiti podataka dopušta se prijenos osobnih podataka iz registara pod određenim uvjetima. Prvenstveno predmetni registar mora, u skladu s pravom Unije ili države članice, služiti pružanju informacija javnosti ili bilo kojoj osobi koja može dokazati legitimni interes. Uz opće zahtjeve u pogledu strukture samih registara (u kontekstu članka 49. registar može biti u pisanom ili elektroničkom obliku), prijenosi iz tih registara mogu se obavljati samo ako su, i u mjeri u kojoj su, za svaki pojedinačni slučaj, ispunjeni uvjeti u pogledu pristupa podacima utvrđeni pravom Unije ili države članice.

Voditelji i izvršitelji obrade podataka koji žele prenijeti osobne podatke na temelju tog odstupanja moraju znati da prijenos ne može uključivati osobne podatke u cjelini ni cijele kategorije osobnih podataka sadržanih u registru (članak 49. stavak 2.). Ako se prijenos obavlja iz zakonom uspostavljenog registra te bi uvid u podatke trebale imati osobe koje imaju opravdani interes, prijenos se može izvršiti samo na zahtjev tih osoba ili ako su one primatelji, uzimajući u obzir interese i temeljna prava ispitanika. Pri procjeni je li prijenos primjeren izvoznici podataka uvijek bi morali za svaki pojedinačni slučaj uzeti u obzir interese i prava ispitanika.

Također, važno je istaknuti da se sukladno čl. 39. st. 3. Opće uredbe o zaštiti podataka navedeno odstupanje može primijeniti i na aktivnosti koje provode tijela javne vlasti izvršavajući svoje javne ovlasti.

Slijedom gore navedenog, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/2018) u čl. 6. st. 1. propisuje da su podaci državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena javni ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. Isti članak u st. 2. propisuje da se podaci iz stavka 1. ovoga članka daju na uvid, a isprave, ispisi i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

S tim u vezi, čl. 167. st.1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje da svatko ima pravo u za to određeno vrijeme i pod nadzorom službenika Državne geodetske uprave odnosno ureda Grada Zagreba obaviti uvid u podatke iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona te dobiti izvatke, ispise i preslike. Uvid u podatke iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona može se ograničiti u opsegu koji zahtijevaju interesi unutarnje sigurnosti i obrane zemlje odnosno zaštite osobnih podataka, a koji je određen posebnim propisima.

Dakle, u predmetnom slučaju primjenjive su odredbe čl. 49. st. 1. toč. (g) Opće uredbe o zaštiti podataka na prijenos osobnih podataka u Bosnu i Hercegovinu u okvirima u kojima zaprimljeni zahtjev ispunjava uvjete u pogledu pristupa odnosno izdavanja podataka sukladno odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

 
 
  Natrag