12.1.2022.

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je Vaš upit  u kojem navodite da ste zaprimili novinarski upit kojim se traže podaci o isplaćenim bruto plaćama nekih službenika Vašeg ministarstva unazad 6 mjeseci. Nastavno na Vaš upit načelno navodimo sljedeće:

Od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, izravno i obvezujuće se primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119.

Navedena Opća uredba o zaštiti podataka u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Člankom 5. Opće uredbe o zaštiti podataka propisana su načela obrade osobnih podataka pa tako osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti); prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrha); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenje količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).

Obrada osobnih podataka je zakonita ako je ispunjen jedan od uvjeta propisanih člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, odnosno u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Prije svega navodimo da se zahtjevi novinara za pristup informacijama, mogu rješavati prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13 i 85/15, dalje u tekstu: Zakon), sukladno zakonskoj definiciji informacije na način i u rokovima predviđenim Zakonom,  dok se u slučaju postavljenog novinarskog upita, primjenjuju odredbe Zakona o medijima („Narodne novine, broj:59/04 do 81/13). Zakon o medijima („Narodne novine, broj:59/04 do 81/13), kao poseban zakon koji zajamčuje pravo novinara  na dostupnost javnih informacija propisuje u članku 6. da u cilju objave informacija putem medija tijela izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i ostale pravne i fizičke osobe koje obavljaju javnu službu i/ili dužnost dužni su davati točne, potpune i pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga.

Ako je postavljen zahtjev za pravo na pristup informacijama, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama u kontekstu obvezatnosti objave i dostupnosti pojedinih informacija primjenom načela razmjernosti. Navedenim posebnim zakonom jamči se pravo na pristup informacijama i ponovna uporaba informacija koje posjeduje tijelo javne vlasti, a u konkretnom slučaju traže se bruto iznosi plaća pojedinih službenika, koje informacije/podatke Vaše ministarstvo posjeduje. Za državne službenike bruto iznos plaće je u pravilu umnožak koeficijenta složenosti poslova za određeno radno mjesto i osnovice (koji su javno dostupni) te dodatno koeficijenta prethodnog staža (minulog rada). Također, bruto iznosi plaća državnih službenika predstavljaju potrošnju javnih sredstava (sredstava državnog proračuna). Stoga je s aspekta zaštite osobnih podataka moguće dostaviti podatke o bruto iznosima plaća službenika Vašeg ministarstva dok je ostale podatke vezane uz pojedinu plaću (primjerice dodatke, ustegnuća na plaću) kao i neto iznos plaće potrebno na odgovarajući način zaštititi.

22. 11. 2019.

Nastavno na Vaš upit vezano uz pravo na pristup informacijama i davanje osobnih podataka u kojem navodite da ste zaprimili zahtjev za pravo na pristup informacijama  u kojem se traži dostavi točan datum zasnivanja i datum prestanka radnog odnosa te razlog i način  prestanka radnog odnosa za bivšu državnu službenicu te preslike dokumenta kojim se isto potkrjepljuje načelno navodimo sljedeće:

Prije svega ističemo kako se od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, izravno se primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119.

Sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju. Također istim člankom propisano je kakao osobni podaci moraju biti točni i prema potrebi ažurni, odnosno moraju se poduzeti svaka razumna mjera radi osiguranja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave (načelo točnosti osobnih podataka).

Člankom 6., stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Budući da je podnesen zahtjev za pravo na pristup informacijama temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13), sukladno čl.15. st.2 t.4. navedenog Zakona tijelo javne vlasti može ograničiti  pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Dakle, u konkretnom slučaju potrebno je utvrditi  prevladava li javni interes ili zaštita osobnih podataka fizičkih osoba u smislu čl.16. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S aspekta zaštite osobnih podataka navodimo da kako je svaki voditelj obrade sukladno propisima iz područja zaštite osobnih podataka, dužan voditi brigu o opsegu osobnih podataka koje određena informacija/dokument u sebi sadrži, odnosno primjenjujući načelo razmjernosti (smanjene količine podataka) učiniti dostupnima/dati na korištenje samo nužan opseg osobnih podataka za utvrđenje određene svrhe. Podaci moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se podaci obrađuju. Stoga, temeljem navedenog, smatramo  da je moguće učiniti dostupnim samo podatak  je li službenica bila Vaš zaposlenik i od kada dok za davanje informacija o prestanku službe kao i dokumenata iz kojih bi isto bilo vidljivo ne nalazimo zakonitu osnovu s aspekta propisa o zaštiti osobnih podataka.

7.6.2019.

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je upit o objavi imena i prezimena zaposlenika na natpisnim pločicama na vratima uredskih  prostorija tijela lokalne samouprave. Nastavno na navedeno, dajemo sljedeći odgovor:

Sukladno članku 5. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119 osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama; primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju.

Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da je obrada osobnih podataka zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa  ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.

Kao poseban propis u opisanom slučaju ističemo Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine”, broj: 25/13 i 85/15) čiji je cilj omogućiti transparentnost i zakonitost djelovanja tijela javne vlasti omogućavanjem prava na informaciju, a koji bi u smislu citiranog članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka predstavljao zakonitu osnovu za obradu podataka.

Člankom 10. citiranog Zakona propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objaviti informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt.

Potrebno je napomenuti da niti jedno pravo nije apsolutno pa tako niti pravo na zaštitu osobnih podataka. Osobni podaci se prije svega mogu prikupljati i dalje obrađivati tako i javno objavljivati ako za isto postoji relevantna pravna osnova.

Pod pretpostavkom da se radi o objavi osobnih podataka zaposlenika tijela javne vlasti i to na način da su njihova imena i prezimena istaknuta na natpisnim pločicama na vratima uredskih prostorija tijela lokalne samouprave smatramo da, u cilju ostvarivanja načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti, postoji opravdana svrha za objavu osobnih podataka zaposlenika u ograničenom opsegu, odnosno za objavu samo relevantnih podataka (ime, prezime i naziv radnog mjesta), sukladno načelu ograničene obrade podataka iz citiranog članka 5. Opće uredba o zaštiti podataka te za takvu objavu ne postoje zakonske prepreke.

7.6.2019.

Ova Agencija zaprimila je upit vezan za obradu osobnih podataka prilikom provođenja natječajnog postupka. s tim u vezi, iznosimo sljedeće:

Člankom 6., stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja  2016. godine  o zaštiti pojedinca u vezi s obradom  osobnih podataka i o slobodnom kretanju  takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ ((SL EU L119/1) dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka engl. GDPR)) propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

U konkretnom slučaju u primjeni je i Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj:25/13, 85/15), kao poseban zakon, kojim se između ostaloga  uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija. Istim Zakonom propisano je kako je korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba.

Članak 15. stavak 2. točka 4. propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je ista zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a prije objave osobnih podataka potrebno je sukladno članku 16. provesti test razmjernosti, odnosno utvrditi prevladava li pravo na zaštitu osobnih podataka ili javni interes za pristup informaciji.

Nadalje, u članku 10. stavku 1. točci 10. propisano je kako su tijela javne vlasti obvezna učiniti dostupnim obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka.

Osobni podaci mogu prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja. U konkretnom slučaju osobni podaci kandidata, točnije životopisi i identifikacijski dokumenti koji ujedno sadrže osobne podatke (primjerice: ime i prezime, datum i godinu rođenja,  adresa stanovanja, stručna sprema i druge osobne podatke) kandidata, prikupljaju se isključivo u svrhu provođenja natječajne procedure za zapošljavanje na određenom radnom mjestu te se navedeni osobni podaci prikupljaju isključivo radi provođenja natječajne procedure. Pravni temelj za prikupljanje osobnih podataka je privola sudionika konkretnog natječaja, dok su propisi koji reguliraju natječajnu proceduru pravni temelj za daljnju obradu u svrhu provedbe natječajne procedure.

Slijedom navedenog, proizlazi kako za prikupljanje i daljnju obradu osobnih podatka nije potrebno prikupljanje privole/suglasnosti od kandidata koji se prijavljuju na natječaj, budući da se podrazumijeva da isti samovoljno daju svoje osobne podatke u svrhu prijave na natječaj-provedu natječajne procedure te eventualnog daljnjeg zapošljavanja. Također, s druge strane u opisanom slučaju radi se o obradi osobnih podataka koja je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade, odnosno provedbi obveza sukladno posebnim propisima koji reguliraju natječajnu proceduru, to ujedno predstavlja pravni temelj za daljnju obradu osobnih podataka u svrhu provedbe natječajne procedure.

Vezano za uvid u natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata provedenog natječajnog postupka navodimo kako poziv za javni natječaj u radni odnos za određeno radno mjesto sadrži uvjete (primjerice: dokaz o stručnoj spremi, radno iskustvo) koje kandidat koji se prijavljuje na poziv za javni natječaj za određeno radno mjesto treba ispunjavati uvjete propisane raspisanim natječajem. Nadalje, budući da je i prigovor sastavni dio cjelokupne procedure određenog natječaja postoji pravo sudionika konkretnog natječaja izvršiti uvid u natječajnu dokumentaciju i sadržane osobne podatke izabranog kandidata (relevantne za provedbu natječaja i izbor) kako bi se kandidatu koji nije izabran omogućilo ulaganje prigovora (zakonom propisanih pravnih lijekova). U vezi s time mišljenja samo kako svi sudionici natječajnog postupka do završetka rokova na ulaganje pravnih lijekova zbog transparentnosti provođenja natječajnog postupka imaju pravo uvida u osobne podatke, ali samo izabranog kandidata provedenog natječaja i to samo u one osobne podatke kojima se dokazuje da izabrani kandidat zadovoljava sve uvjete natječaja. Bitno je istaknuti kako je prilikom ostvarivanja prava uvida u natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata potrebno primijeniti načelo razmjernosti te omogućiti uvid u samo one osobne podatke koji su nužni/relevantni za ispunjenje uvjeta iz natječaja (primjerice: dokaz o stručnoj spremi, radnom iskustvu i sl.) dok uvid u ostale osobne podatke izabranog kandidata (primjerice: privatna adresa, kontakt podaci i sl.) i sve one podatke koji nisu vezani za natječaj ne bi bio u skladu sa propisima iz područja zaštite osobnih podataka te ih je potrebno odgovarajuće zaštititi.

Naposljetku, navodimo kako sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka svatko ima prao uvida u svoje osobne podatke, odnosno regulirana je obveza voditelja obrade da svakom ispitaniku omogući uvid u njegove osobne podatke. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako svaki kandidat natječajnog postupka ima pravo uvida u svoje osobne podatke, u konkretnom slučaju u vlastitu dokumentaciju i rezultate testiranja.

7.6.2019.

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je upit vezano za javnu objavu dužnika prema općini. S tim u vezi, s aspekta zaštite osobnih podataka, iznosimo sljedeći načelan odgovor:

Prije svega ističemo kako se od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, izravno se primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119.

Sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju. Također istim člankom propisano je kakao osobni podaci moraju biti točni i prema potrebi ažurni, odnosno moraju se poduzeti svaka razumna mjera radi osiguranja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave (načelo točnosti osobnih podataka).

Člankom 6., stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Ukazujemo i na Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj:25/13, 85/15), kao poseban zakon,  budući da općina spada u tijelo javne vlasti sukladno članku 5. citiranog Zakona. Pa je tako u članku 10. propisano koje su sve informacije tijela javne vlasti obvezna proaktivno objavljivati na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku.

Također, navodimo kako imajući u vidu čl.4. Opće uredbe o zaštiti podataka u kojem se navodi da je osobni podatak svaki podatak koji se odnosi na pojedinca  čiji je identitet  utvrđen ili se može utvrditi  pa je tako podatak o dugovanju osobni podatak osobe na koju se dugovanje odnosi.

Slijedom navedenog, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o obradi osobnih podataka, primjenjuju se odredbe propisa kojima je regulirana zaštita osobnih podataka (Opća uredba o zaštitu podataka) stoga smatramo da javna objava osobnih podataka dužnika općine ne bi bila opravdana i u skladu sa člankom 5. i 6. Opće uredbe o zaštitu podataka, odnosno da u konkretnom slučaju ne bi prevladavao javni interes u odnosu na zaštićenu privatnost pojedinca.

7.6.2019.

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je upit u kojem se navodi kako je fakultet od trgovačkog društva zaprimio zahtjev za pristup informacijama koji sadrži popis diplomiranih inženjera fakulteta u 2017. i 2018. godini, ime i prezime, mjesto prebivališta i kontakt podatke osoba. S tim u vezi, iznosimo sljedeće:

Ističemo kako se od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije izravno primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SLEU L119 (u daljnjem tekstu: Opća uredba) kojom se štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka, a koja u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.

Sukladno članku 5. Opće uredbe, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju, točni i prema potrebi ažurni.
Sukladno članku 6. stavku 1. Opće uredbe obrada osobnih podataka je zakonita, ako je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha ili je obrada nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade, odnosno obrada je zakonita ako su ispunjeni drugi taksativno navedeni  pravni temelji/ uvjeti za obradu osobnih podataka  propisani cit. Uredbom.
U konkretnom slučaju u primjeni je i Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj:25/13, 85/15), kao poseban zakon,  kojim se između ostaloga  uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija. Istim Zakonom propisano je kako je korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba (članak 1. citiranog Zakona).

Iz navedenih zakonskih odredbi dade se zaključiti kako Zakon o pravu na pristup informacijama korisnicima omogućuje pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.

U vezi s time, bitno je napomenuti kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama, između ostaloga, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka (čl.15. navedenog Zakona). U slučaju ograničenja prava na pristup informaciji tijela javne vlasti provode test razmjernosti i javnog interesa odnosno prije pružanja informacija  odlučuju  prevladava li privatan interes nad interesom javnosti u svakom pojedinom slučaju. Stoga je  bitno je napomenuti da je tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona, odnosno da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes za isto (članak 16. Zakona o pravu na pristup informacijama).

Dakle, kod donošenja odluke o davanju podataka drugim primateljima potrebno je utvrditi postojanje zakonskih uvjeta za dostavu traženih podataka uvažavajući načelo razmjernosti obrade osobnih podataka te načela javnosti i slobodnog pristupa informacijama. Dakle, u konkretnom slučaju, u odnosu na davanje osobnih podataka diplomiranih inženjera građevine, a budući da iz upita nije razvidna svrha u koju se traže navedeni podaci, s aspekta zaštite osobnih podataka, načelno smatramo kako se isti ne bi trebali dostavljati  (činiti javno dostupnim). S tim u vezi navodimo kako voditelj obrade, u konkretnom slučaju, treba pristupiti odgovorno i savjesno u svezi obrade osobnih podataka. Stoga, je primjerice moguće dostaviti statističke podatke, kao što je ukupan broj diplomiranih inženjera u 2017. i 2018. godini.

Zaključno, navodimo da voditelj obrade, ukoliko osobne podatke objavljuje na svojim mrežnim (web) stranicama mora voditi računa o opsegu objave podataka, a tako i o vremenskom roku dostupnosti podataka na istima. Dakle, potrebno je voditi računa kako u smislu članka 5. i 17. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci mogu se koristiti samo u svrhu zbog koje su isti prikupljeni i dalje obrađivani te se protekom vremena i ostvarivanja svrhe zbog koje su isti obrađivani trebaju ukloniti sa mrežne (web) stranice.

7.6.2019.

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je upit vezan za objavu osobnih podataka izabranog kandidata provedenog natječajnog postupka u tijelu javne vlasti. S tim u vezi, iznosimo sljedeći odgovor:

Ističemo kako se od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije izravno primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja  2016. godine  o zaštiti pojedinca u vezi s obradom  osobnih podataka i o slobodnom kretanju  takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ ((SL EU L119/1) dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka engl. GDPR)) koja u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Točkom 2. istog stavka i članka definirana je obrada kao svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.

Člankom 6., stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja  2016. godine  o zaštiti pojedinca u vezi s obradom  osobnih podataka i o slobodnom kretanju  takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ ((SL EU L119/1) dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka engl. GDPR))  propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Osobni podaci mogu prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja. U konkretnom slučaju osobni podaci kandidata (sudionika) natječaja prikupljaju se isključivo u svrhu provođenja natječajne procedure za zapošljavanje na radnom mjestu, te se navedeni osobni podaci prikupljaju isključivo radi provođenja natječajne procedure. Pravni temelj za prikupljanje osobnih podataka je privola sudionika konkretnog natječaja, dok su propisi koji reguliraju natječajnu proceduru pravni temelj za daljnju obradu u svrhu provedbe natječajne procedure.

Nadalje Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13., 85/15.), kao posebnim zakonom, u članku 10. stavku 1. točci 10. propisano je kako su tijela javne vlasti obvezna učiniti dostupnim obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka.

S aspekta pravnog okvira zaštite osobnih podataka u opisanom slučaju radi se o obradi osobnih podataka koja je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade budući da je gore navedenom odredbom  Zakona propisan postupak vezan uz dostupnost informacija odnosnih za natječajni postupak. Međutim, ukazujemo kako je prilikom objave podataka nužno voditi računa o opsegu podataka koji se objavljuje te je slijedom toga dopušteno objaviti samo one osobne podatke koji su nužni za ispunjenje zakonom utvrđene svrhe (dozvoljeno objaviti samo nužan opseg osobnih podataka (načelo razmjernosti) odnosno objavljeni osobni podaci moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka)).

Dakle u svrhu transparentnosti  provedbe  javnih natječaja  tijela javne vlasti dužna su sukladno posebnom Zakonu objavljivati informacije o ishodu natječaja kako bi te informacije bile dostupne javnosti. Stoga je za objavu u odnosu na ishod natječajnog postupka zakonodavac procijenio pretežitost javnog interesa pred pravom na zaštitu privatnosti pri čemu  je potrebno voditi brigu o obradi podataka u nužnom opsegu  točnije učiniti javno dostupnim podatke  o izabranom kandidatu (naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije te ime i prezime izabranog kandidata) u provedenom natječajnom postupku, dok se svi ostali osobni podaci (primjerice;  adresu stanovanja, kontakt podaci) moraju na odgovarajući način zaštititi.

7.6.2019.

Ova Agencija zaprimila je upit vezan za zaštitu osobnih podataka ispitanika, kao fizičke osobe u postupku dodjele stipendija. S  aspekta zaštite osobnih podataka, iznosimo sljedeći načelan odgovor:

Ističemo kako se od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije izravno primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) kojom se štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka, a koja u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.

Sukladno članku 5. Opće uredbe, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju, točni i prema potrebi ažurni.
Sukladno članku 6. stavku 1. Opće uredbe obrada osobnih podataka je zakonita, ako je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha ili je obrada nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade, odnosno obrada je zakonita ako su ispunjeni drugi taksativno navedeni  pravni temelji/ uvjeti za obradu osobnih podataka  propisani cit. Uredbom.
U konkretnom slučaju u primjeni je i Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj:25/13, 85/15), kao poseban zakon,  kojim se između ostaloga  uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija. Istim Zakonom propisano je kako je korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba (članak 1. citiranog Zakona).

Također, Zakon o pravu na pristup informacijama u članku 10. stavak 1. točka 8. propisuje da su tijela javne vlasti  obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, donacijama, sponzorstvima ili drugim pomoćima uključujući popis korisnika i visinu iznosa, a mogu ograničiti pristup informaciji, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, sukladno članku 15. stavak 2. točka 4. (članak 10. stavak 1. točka 8).

S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o osobnim podacima učenika i studenta koje objavljujete na mrežnoj (web) stranici i Oglasnoj ploči Općine, ova Agencija smatra da sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacija, podaci smiju biti objavljeni na web stranici, pazeći pritom da se prilikom takve objave osobni podaci ne iskazuju/objavljuju u prekomjernom opsegu, a poglavito bez postojanja zakonite svrhe i valjanog pravnog temelja koji bi bio suprotan odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka.

Stoga, prilikom objave istih potrebno je navesti samo nužne osobne podatke, što bi u konkretnom slučaju značilo ime i prezime, visinu iznosa, te eventualno mjesto stanovanja ne navodeći druge osobne podatke (primjerice; privatne adrese, OIB i sl.) jer bi se time grubo narušavala privatnost istih, te bi svaka druge objava osobnih podataka bila suprotna odredbi članka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.

7.6.2019.

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je upit prema zahtjevu za pristup informacijama vezan uz dostavu ugovora o djelu koje je Grad sklopio u određenom vremenskom periodu/razdoblju. Nastavno navodimo sljedeće:

Sukladno članku 6. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119  obrada osobnih podataka je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.

U konkretnom slučaju u primjeni je Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13, 85/15), kao poseban zakon, kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, te koji u smislu članka 6.1. c) predstavlja pravni temelj za obradu osobnih podataka.   

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. gore navedenog Zakona propisuje se da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je ista zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Prije objave osobnih podataka sukladno članku 16. Zakona potrebno je provesti test razmjernosti, odnosno utvrdit prevladava li pravo na zaštitu osobnih podataka ili javni interes za pristup informacijama.
Međutim, informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako određena informacija predstavlja klasificirani podatak (članka 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama).

U slučaju kada informacije sadrže osobne podatke s aspekta pravnog okvira zaštite osobnih podataka osobito je bitno napomenuti da je u svakom pojedinom slučaju potrebno utvrditi da li prevladava pravo na zaštitu osobnih podataka ili pravo na pristup informacijama. Ako se utvrdi da prevladava javni interes i pravo na pristup informacijama potrebno je primjenom načela razmjernosti  utvrditi pravični balans između tih dvaju prava na način da se vodi briga o opsegu podataka koji bi se učinili dostupnima. Ističemo da je sukladno načelu razmjernosti u obradi osobnih podataka moguće učiniti dostupnim samo nužan opseg podataka koji omogućuje postizanje zakonom utvrđene svrhe.

Naime, imajući u vidu da se u opisanom slučaju radi o isplati javnih (proračunskih) sredstava a u svrhu postizanja pravičnog balansa i načela razmjernosti između prava na informaciju sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i prava na zaštitu privatnosti i osobnih podataka sukladno pravnom okviru zaštite osobnih podataka držimo da je u svrhu davanja informacije korisnicima prava na pristup informacijama dopušteno učiniti dostupnim samo one osobne podatke koji su nužni za ispunjenje zakonom utvrđene svrhe – kao što je visina iznosa o ugovorenim poslovima isplaćenim u bruto iznosima te eventualno ime i prezime fizičke osobe, dok je sve ostale podatke iz ugovora kao što su primjerice OIB, adresa stanovanja, broj računa potrebno na odgovarajući način zaštititi/zatamniti.