Agencija za zaštitu osobnih podataka, u srijedu 28. siječnja 2026. godine, konferencijom “Zaštita osobnih podataka u sustavima umjetne inteligencije” jubilarno, po dvadeseti put svečano je obilježila Europski dan zaštite osobnih podataka, kojoj su prisustvovali izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i zastupnik Maksimilijan Šimrak, predstavnici tijela javnih vlasti, akademske zajednice i brojni poduzetnici.
Potpredsjednik Europskog odbora za zaštitu podataka i ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Zdravko Vukić u uvodnom govoru istaknuo je kako se ovogodišnja konferencija održava u značajnom trenutku, nakon prijedloga Europske komisije o izmjenama Opće uredbe o zaštiti podataka i Akta o umjetnoj inteligenciji, objedinjene u okviru tzv. Digitalnog omnibusa. „Mnoge predložene izmjene doprinose ostvarenju cilja: poticanju inovacija i jačanju pravne sigurnosti, uz istovremeno zadržavanje odgovarajuće razine zaštite temeljnih prava. Međutim, neke su za Agenciju za zaštitu osobnih podataka u potpunosti neprihvatljive“, rekao je ravnatelj Vukić referirajući se na izmjene definicije osobnog podatka i uvođenje novog članka kojim bi se Europsku komisiju ovlastilo da donosi provedbene akte kojima bi se utvrdila sredstva i kriteriji za određivanje toga kada podaci nastali pseudonimizacijom, za određene subjekte, više ne predstavljaju osobne podatke. „Takve bi izmjene mogle značajno narušiti razinu zaštite osobnih podataka pojedinaca, a istodobno će ugroziti neovisnost nadzornih tijela za zaštitu podataka.“, istaknuo je ravnatelj Vukić.
Izv. prof. dr. sc. Zlatko Stapić, prodekan za nastavu i studente Fakulteta organizacije i informatike Varaždin u uvodnom govoru podsjetio je na uspješnu suradnju AZOP-a i FOI-a, zahvaljujući kojoj je nastao i alat Olivia, koja pomaže poduzetnicima u usklađivanju s Općom uredbom o zaštiti podataka.
O predloženim izmjenama Opće uredbe o zaštiti podataka raspravljalo se u panelu „Digital omnibus: deregulacija u službi inovacija ili prijetnja ljudskim pravima“, koji je moderirala Anamarija Mladinić, načelnica Sektora za EU, međunarodnu suradnju i pravne poslove, AZOP; potpredsjednica Odbora za zaštitu podataka Vijeća Europe. Panelisti Marko Trošelj, voditelj Službe za međunarodnu suradnju, pravno savjetovanje i projekte, AZOP; dr. sc. Ema Menđušić Škugor, odvjetničko društvo Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka; Duje Kozomara, udruga Politiscope; Marijana Sarolić Robić, odvjetnica, potpredsjednica CRO STARTUP udruge; prof. dr. sc. Dijana Oreški, Laboratorij za rudarenje podataka i inteligentne sustave, FOI, raspravljali su i o predloženim izmjenama Opće uredbe o zaštiti podataka, među kojima su i uvođenje definicije znanstvenog istraživanja i preciziranje pravila o obradi osobnih podataka u tom kontekstu; uvođenje iznimke od zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka za potrebe razvoja i rada AI sustava i modela, uz određene uvjete, kao i o mogućnosti da se u slučaju zlouporabe prava na pristup osobnim podacima naplati naknada ili odbije postupanje po zahtjevu.
Panelisti su se složili kako je potrebna veća konkurentnost na globalnoj razini te da su slijedom toga određene izmjene propisa nužne, no ne i na način kako to predlaže Europska komisija. predložene izmjene nisu isključivo tehničke, već da mijenjaju srž Opće uredbe o zaštiti podataka.
Istaknuto je kako predložena nova definicija osobnog podatka stvara pravnu nesigurnost i slabi prava građana, baš kao i mogućnost da se u slučaju zlouporabe prava na pristup osobnim podacima naplati naknada ili odbije postupanje po zahtjevu. Također, naglašeno je kako je Opća uredba o zaštiti podataka neutralan i dovoljno fleksibilan propis, zbog čega nije potrebno uvođenje novog članka odnosno „uvođenje novog pravnog temelja“ za obradu osobnih podataka u kontekstu umjetne inteligencije.
Iako je područje umjetne inteligencije tek nedavno po prvi put sustavno uređeno, već se predlažu i izmjene Uredbe o umjetnoj inteligenciji, na što su se također osvrnuli panelisti, upozorivši na problematične prijedloge kojima bi se AI developere oslobodilo obveze osiguravanja odgovarajuće razine pismenosti o umjetnoj inteligenciji za njihove zaposlenike, kao i na prijedlog prema kojem bi pružatelji AI sustava sami procjenjivali jesu li njihovi sustavi visokorizični prije stavljanja na tržište.
Također, bila je to prilika za istaknuti kako bi izmjene izmjene Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka pomogle Agenciji za zaštitu osobnih podataka u efikasnijem obavljanju svojih zadaća.
Nakon panela, održan je niz stručnih i aktualnih predavanja koja su na razumljiv i praktičan način približili ključne aspekte umjetne inteligencije i zaštite osobnih podataka.
Dr. sc. Ema Menđušić Škugor u okviru predavanja “Umjetna inteligencija: revolucija ili hype” istaknula je kako je umjetna inteligencija tehnologija i alat koji treba služiti ljudima.
O regulaciji umjetne inteligencije govorila je Maja Vitaljić, p. o. ravnateljica Uprave za digitalno gospodarstvo, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
U okviru predavanja “Kako koristiti AI sustave suprotno GDPR-u”, Karlo Paljug Zorko, voditelj Službe za umjetnu inteligenciju, AZOP, predstavio je korake koje su voditelji obrade dužni poduzeti kako bi uporaba AI sustava bila usklađena s Općom uredbom o zaštiti podataka, uključujući definiranje svrhe, definiranje odgovornosti/uloga, određivanje pravnog temelja, dizajniranje sukladno načelima, informiranje ispitanika, prava ispitanika, uspostavljanje sigurnosnog okvira i provedba DPIA.
O rizicima u sustavima umjetne inteligencije i mjerama za njihovo ublažavanje u okviru završnog predavanja govorila je Anamarija Mladinić, načelnica Sektora za EU, međunarodnu suradnju i pravne poslove, AZOP; potpredsjednica Odbora za zaštitu podataka Vijeća Europe, koja je istaknula kako cilj regulacije nije sprječavanje inovacija, već pravovremeno prepoznavanje i sprječavanje rizika.
