Objavljeno: 7.6.2019.
Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je upit u kojem se navodi kako je fakultet od trgovačkog društva zaprimio zahtjev za pristup informacijama koji sadrži popis diplomiranih inženjera fakulteta u 2017. i 2018. godini, ime i prezime, mjesto prebivališta i kontakt podatke osoba. S tim u vezi, iznosimo sljedeće:
Ističemo kako se od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije izravno primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SLEU L119 (u daljnjem tekstu: Opća uredba) kojom se štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka, a koja u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.
Sukladno članku 5. Opće uredbe, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju, točni i prema potrebi ažurni.
Sukladno članku 6. stavku 1. Opće uredbe obrada osobnih podataka je zakonita, ako je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha ili je obrada nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade, odnosno obrada je zakonita ako su ispunjeni drugi taksativno navedeni pravni temelji/ uvjeti za obradu osobnih podataka propisani cit. Uredbom.
U konkretnom slučaju u primjeni je i Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj:25/13, 85/15), kao poseban zakon, kojim se između ostaloga uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija. Istim Zakonom propisano je kako je korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba (članak 1. citiranog Zakona).
Iz navedenih zakonskih odredbi dade se zaključiti kako Zakon o pravu na pristup informacijama korisnicima omogućuje pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
U vezi s time, bitno je napomenuti kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama, između ostaloga, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka (čl.15. navedenog Zakona). U slučaju ograničenja prava na pristup informaciji tijela javne vlasti provode test razmjernosti i javnog interesa odnosno prije pružanja informacija odlučuju prevladava li privatan interes nad interesom javnosti u svakom pojedinom slučaju. Stoga je bitno je napomenuti da je tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona, odnosno da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes za isto (članak 16. Zakona o pravu na pristup informacijama).
Dakle, kod donošenja odluke o davanju podataka drugim primateljima potrebno je utvrditi postojanje zakonskih uvjeta za dostavu traženih podataka uvažavajući načelo razmjernosti obrade osobnih podataka te načela javnosti i slobodnog pristupa informacijama. Dakle, u konkretnom slučaju, u odnosu na davanje osobnih podataka diplomiranih inženjera građevine, a budući da iz upita nije razvidna svrha u koju se traže navedeni podaci, s aspekta zaštite osobnih podataka, načelno smatramo kako se isti ne bi trebali dostavljati (činiti javno dostupnim). S tim u vezi navodimo kako voditelj obrade, u konkretnom slučaju, treba pristupiti odgovorno i savjesno u svezi obrade osobnih podataka. Stoga, je primjerice moguće dostaviti statističke podatke, kao što je ukupan broj diplomiranih inženjera u 2017. i 2018. godini.
Zaključno, navodimo da voditelj obrade, ukoliko osobne podatke objavljuje na svojim mrežnim (web) stranicama mora voditi računa o opsegu objave podataka, a tako i o vremenskom roku dostupnosti podataka na istima. Dakle, potrebno je voditi računa kako u smislu članka 5. i 17. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci mogu se koristiti samo u svrhu zbog koje su isti prikupljeni i dalje obrađivani te se protekom vremena i ostvarivanja svrhe zbog koje su isti obrađivani trebaju ukloniti sa mrežne (web) stranice.
