Povodom Svjetskog dana prava potrošača, 15. ožujka 2021. godine, Agencija za zaštitu osobnih podataka, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirala je webinar “Zaštita osobnih podataka potrošača na digitalnom tržištu” s ciljem podizanja svijesti potrošača o njihovim pravima na zaštitu osobnih podataka. Moderatorica webinara bila je Sanja Smiljanić Grubišić, novinarka i urednica emisije „Potrošački kod“.
Prvo izlaganje pod nazivom „Potrošači imate pravo na zaštitu svojih osobnih podataka! Saznajte koja su vaša prava!“ održao je ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Zdravko Vukić, koji je objasnio koja su prava građana zajamčena Općom uredbom o zaštiti podataka te kako ih i ostvariti. Građani ponekad nisu ni svjesni da nisu samo ime i prezime, adresa ili OIB osobni podatak, već da je to puno šira skupina podataka koji se odnose na pojedinca, poput IP adrese, podatka o plaći, otisak prsta, političko mišljenje, pa i dioptrija oka te oni vrlo lako mogu biti zlouporabljeni. Stoga je ravnatelj Vukić istaknuo kako su osobni podaci najvrjednija imovina koju posjedujemo: „U današnje digitalno doba, pravo na zaštitu osobnih podataka važnije je no ikad. Mnoge usluge dostupne potrošačima putem Interneta za njih su naizgled besplatne. Takve usluge ne plaćate novcem, ali za uzvrat za njih dajete svoje osobne podatke na kojima velike tehnološke kompanije ostvaruju svoj profit.“
Upravo o obradi osobnih podataka koje ostavljamo na Internetu, odnosno kako obrada osobnih podataka može utjecati na promjenu stava, govorila je Natalija Parlov Una, stručnjakinja za bihevioralni marketing i auditorica informacijske sigurnosti i privatnosti najveće njemačke certifikacijske kuće TÜV NORD. Sve naprednije tehnološke mogućnosti, doprinijele su razvoju nevjerojatnih alata kojima se gotovo svaki klik može pratiti i kapitalizirati. To znači da je u realnom vremenu moguće vrlo detaljno analizirati izbore i stavove, kao i utjecati na njih. Profiliranje, segmentiranje, targetiranje, retargeting neki su od pojmova koje je u svom izlaganju objasnila Parlov Una te iznijela da su najčešći načini prikupljanja vrijednih podataka o potrošačima putem registracije na newslettere, nagradnih igara, programa lojalnosti, registracijom na internetske stranice ili webshop i slično. „Vaši podaci koriste se u marketingu kako bi oblikovali vaš stav. Putem kolačića, društvenih mreža i općenitog digitalnog otiska stvara se vaš profil, odnosno potrošačka persona prema kojoj se prilagođavaju reklamne poruke.“, rekla je Parlov Una te poručila da takvom komunikacijom dolazimo i do nama relevantnog sadržaja.
Webshop je postao naša svakodnevica, posebice tijekom pandemije koronavirusa te svaki peti građanin u Republici Hrvatskoj kupuje online. Stoga je aktualnu temu „Web prodaja i online marketing“ obradila Dijana Kladar, odvjetnica specijalizirana za GDPR, koja je u svom predavanju objasnila koje sve radnje poduzetnici koji imaju webshop moraju poduzeti kako bi bili usklađeni s propisima te kroz primjere iz prakse pokazala koje su njihove najčešće pogreške. Kao jedan od primjera naveden je povrat proizvoda kupljen putem interneta. Potrošač ima pravo vratiti proizvod u roku od 14 dana bez obrazloženja te prilikom povrata snosi poštarinu. Međutim, kada trgovac zaprimi proizvod natrag, ukoliko drugačije nije propisao u Općim uvjetima dužan je vratiti i plaćenu poštarinu.
Također, odvjetnica Kladar osvrnula se i na korištenje kolačića, zaštitu potrošača i njihova prava te istaknula kako je Zakon o zaštiti potrošača na strani potrošača te da trgovci, kao i građani, često ne razumiju razlike između reklamacije, zamjene i povrata proizvoda.
Dio svakodnevice u digitalnom dobu čini i internetski kriminal, o kojem je govorio profesor Visoke policijske škole dr.sc. Nikola Protrka. Veliki broj otuđenih osobnih podataka, uz brojeve kreditnih kartica, može se pronaći na ilegalnim tržnicama, Darknetu, koji nudi i razne usluge, poput hakiranje Facebook računa za 75 dolara. Profesor Protrka iznio je i podatke koliko osobni podaci korisnika vrijede Facebooku. „Podaci globalnog korisnika vrijede 3.73 dolara, ali za korisnika iz SAD-a ili Kanade ta vrijednost doseže čak 13.54 dolara.“U svom izlaganju dotaknuo se najčešćih internetskih prijevara kojima se služe cyber kriminalci poput doxinga (mail u kojemu hakeri prijete da će objaviti snimku dok gledate pornostranice), ransomware (program koji zaključa vaše računalo ili mobilni uređaj te kriptira sve elektroničke podatke) te naglasio kako je njihova namjera isključivo ostvarivanje financijske dobiti.
