Objavljeno: 09.12.2022.
Nastavno na Vašu predstavku koja je zaprimljena u ovoj Agenciji u kojoj navodite kako je portal xy objavio fotografiju policijskog službenika, a ista aludira na ležećeg policajca, s aspekta propisa o zaštiti osobnih podataka u nastavku dajemo sljedeći odgovor:
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119 u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje od 25. svibnja 2018. godine, a za čiju primjenu i provođenje na području Republike Hrvatske je nadležna Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Prije razrade normativnog dijela Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je navesti kako sukladno uvodnoj izjavi broj 4. obrada osobnih podataka treba biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.
Sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci znače svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka), točni i prema potrebi ažurni, obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).
Članak 6. stavak 1. Opće uredbe propisuje kako je obrada osobnih podataka zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi fizičkih osoba; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.
Isto tako upućujemo na primjenu posebnih propisa, konkretnije članka 7. stavka 1. Zakona o medijima („Narodne novine“ br. 59/04, 84/11 i 81/13) u kojemu je propisano kako svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. U stavku 3. navedenog Zakona propisano je kako osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.
Članak 8. Zakona propisuje kako nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.
Nastavno na Vaše obraćanje Agenciji, ista je zatražila očitovanje društva xy kao predmetnog voditelja obrade osobnih podataka te pružatelja elektroničke publikacije xy, a u pogledu opravdane svrhe i pravne osnove objave fotografije policijskog službenika.
U zaprimljenom očitovanju voditelj obrade je u bitnom naveo kako se radi o satiri koja humoristički prikazuje postavljanje „ležećih policajaca“ te kako je iskoristio fotografiju iz svoje arhive kada je uslikao jednog policajca na javnoj površini. Također se navodi kako je novinska satira vrsta parodije predstavljene u formatu tipičnom za mainstream novinarstvo.
Voditelj obrade zaključno iznosi kako je predmetna ilustracija sastavljena od fotografije ulice grada Gospića gdje se postavljaju „ležeći policajci“ te je stavljena mala fotografija gdje se jedva prepoznaje o kojem se policajcu radi.
Uzimajući u obzir gore navedeni normativni okvir, kao i sve navode iz Vašeg dopisa (veza gornja) u nastavku je moguće navesti kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutne naravi već podliježe određenim ograničenjima (npr. pravo na slobodu informiranja). U tom smislu navodimo kako je u opisanom slučaju riječ o konfrontaciji između prava na zaštitu osobnih podataka te prava na slobodu informiranja. Naime, iz uvida u spornu fotografiju policijskog službenika razvidno je kako se policijski službenik nalazio u službenoj uniformi te kako je takva fotografija očigledno nastala u tijeku obavljanja službenih zadaća te je ista objavljena u kontekstu postavljanja „ležećih policajaca“ u gradu Gospiću i to u šaljivom kontekstu – satira. Naime, satira je vrsta humorističnog medijskog izvještavanja koja ima za cilj izražavanje neslaganja sa određenom politikom, odnosno načinom upravljanja društvom te nema za cilj vrijeđanje pojedine osobe. U tom smislu potrebno je navesti kako su svi voditelji obrade koji se pozivaju na satiru dužni voditi računa o načelu razmjernosti te objaviti isključivo one osobne podatke koji su usko vezani uz medijsku priču.
Na tom tragu navodimo kako je predmetni medijski članak usmjeren na demokratsko kritiziranje načina postavljanja „ležećih policajaca“ te je u tom smislu korištena samo fotografija policijskog službenika u službenoj uniformi i nisu izneseni osobni podaci koji bi ulazili u usku sferu privatnosti izvan obavljanja policijskih zadaća. Isto tako ističemo kako je pregledom mrežnih pretraživača ustanovljeno kako je policijski službenik redovito prisutan u javnosti te se njegove fotografije mogu pronaći na više mrežnih lokacija. Isto tako je ustanovljeno kako je predmetni policijski službenik nedavno obnašao ulogu načelnika policijske uprave i dalje se kandidira za najviše policijske pozicije te samim time neminovno privlači pozornost javnosti.
Uzimajući u obzir netom navedeno jasno je kako je voditelj obrade osobnih podataka poštivao načelo razmjernosti (smanjenja količine podataka) te nije objavljivao osobne podatke policijskog službenika iz privatnog života već je objavio samo fotografiju u službenoj uniformi u kontekstu satiričnog izvještavanja o postavljanju „ležećih policajaca“ u gradu Gospiću. Postupanjem protiv voditelja obrade osobnih podataka (nalaganjem brisanja fotografije) izravno bi se nametala cenzura medijima, a što bi ostavilo neizbrisiv utjecaj na medijske slobode i slobode informiranja javnosti o događajima koji pobuđuju interes javnosti, te na svojevrstan način amputiralo značajne slobode za naše društvo.
Uzgredno, navodimo kako iz Vašeg dopisa ne proizlaze dokazi kako se policijski službenik obratio sa zahtjevom za utvrđivanjem povrede prava na zaštitu osobnih podataka, već je Agencija zaprimila obavijest kako ste zaprimili dojavu ispitanika u odnosu na zaštitu njegovih osobnih podataka, bez da je ista nama i ispitaniku dostavljena na postupanje i obavijest. Slijedom navedenog Agencija je sukladno pravilima Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21) procijenila kako ne postoji javni interes za daljnjim postupanjem u ovom predmetu temeljem službene dužnosti, već ukratko konstatiramo kako se svaki ispitanik može obratiti Agenciji ako smatra da je postupanjem voditelja obrade došlo do povrede njegovih prava na zaštitu osobnih podataka.
