Slijedom medijskih napisa da je Agencija za zaštitu osobnih podataka zabranila javnu objavu korisnika gradskih stanova Grada Zagreba, radi točnog informiranja javnosti Agencija iznosi sljedeće:
Agencija za zaštitu osobnih podataka nije zabranila javnu objavu osobnih podataka korisnika gradskih stanova, niti je navedeno bilo predmet nadzornog postupka Agencije. Predmet nadzornog postupanja bio je Prijedlog liste reda prvenstva za davanje stanova u najam prema socioekonomskom statusu.
Podsjetimo, Agencija za zaštitu osobnih podataka zabranila je Gradu Zagrebu javnu objavu osobnih podataka sadržanih u Prijedlogu liste reda prvenstva za davanje stanova u najam prema socioekonomskom statusu (poveznica objave od 25.11.2025.: https://azop.hr/gradu-zagrebu-zabranjena-javna-objava-prijedloga-liste-reda-prvenstva-za-davanje-stanova-u-najam-prema-socioekonomskom-statusu/), a ne objavu osobnih podataka dobitnika gradskih stanova.
Naime, nakon javne objave osobnih podataka ukupno 1100 ispitanika u strukturi: ime i prezime, OIB, unutar dokumenta „Prijedlog liste reda prvenstva za davanje stanova u najam prema socioekonomskom statusu“ na internetskim stranicama Grada Zagreba, Agencija za zaštitu osobnih podataka izdala je Gradu Zagrebu službenu opomenu te zabranila javnu objavu navedenih osobnih podataka u predmetnom dokumentu, jer Grad Zagreb nije dokazao pravnu osnovu.
Tijekom ispitnog postupka Grad Zagreb je naveo kako je javna objava spornog opsega osobnih podataka propisana Odlukom o najmu stanova te da navedena Odluka predstavlja pravni temelj u smislu članka 6. stavka 1. točke (c) Opće uredbe o zaštiti podataka. Člankom 12. predmetne Odluke propisano je da prijedlog liste reda prvenstva za davanje stanova u najam koja se utvrđuje nakon bodovanja zahtjeva na objavljeni natječaj sadrži: redni broj podnositelja zahtjeva, prezime, ime i OIB podnositelja, ukupan broj bodova po pojedinom mjerilu, ali bez specifikacije bodova po mjerilima za posebne okolnosti te zbroj bodova po svim mjerilima, datum utvrđivanja liste i datum objavljivanja liste.
Međutim, sama odluka jedinice lokalne samouprave, bez jasnog uporišta u nacionalnom zakonodavstvu, predstavlja samo provedbeni akt. Kako bi se osobni podaci smjeli objaviti na temelju pravne obveze iz Opće uredbe o zaštiti podataka, takva obveza mora proizlaziti iz zakona ili akta koji ima sljedivost do formalnog zakonodavnog instrumenta, a ne isključivo iz odluke lokalne samouprave.
U konkretnom slučaju, Grad Zagreb mogao je objaviti i Prijedlog liste kako bi se postigla željena svrha, ali na način da bi se spriječila identifikacija ispitanika (korisnika fizičkih osoba).
U odnosu na daljnju javnu objavu osobnih podataka korisnika gradskih stanova, ističemo obvezu tijela javne vlasti propisanu Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13., 85/15., 69/22), kao posebnim zakonom, u kojemu je u članku 10. stavku 1. točci 10. propisano kako su tijela javne vlasti obvezna učiniti dostupnim obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka. Međutim, ukazujemo kako je prilikom objave podataka nužno voditi računa o opsegu podataka koji se objavljuje te je slijedom toga dopušteno objaviti samo one osobne podatke koji su nužni za ispunjenje zakonom utvrđene svrhe (dozvoljeno objaviti samo nužan opseg osobnih podataka (načelo razmjernosti) odnosno objavljeni osobni podaci moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka)).
