Objavljeno: 28.12.2022.
Obratili ste se Agenciji za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: Agencija) u kojem molite stručno mišljenje je li objava Registra ljekarnika na mrežnoj stranici Hrvatske ljekarničke komore u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Slijedom navedenog, Agencija u nastavku iznosi sljedeće:
U načelu, svaka obrada osobnih podataka u okvirima primjene Opće uredbe o zaštiti podataka treba poštovati načela obrade propisana člankom 5., treba se temeljiti na jednom od pravnih osnova za zakonitu obradu iz članka 6. te, u slučaju da se obrađuju posebne kategorije osobnih podataka, treba se provoditi jedino uz adekvatno poštivanje članka 9., odnosno uz primjenu jedne od taksativno propisanih iznimki načelne zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka.
Prije uspostave određene aktivnosti koja uključuje obradu osobnih podataka, svaki voditelj obrade mora pažljivo razmotriti koja bi zakonita osnova odgovarala i bila primjenjiva za predviđenu obradu.
Člankom 6. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:
(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Točka (f) se ne odnosi na obradu koju provode tijela javne vlasti pri izvršavanju svojih zadaća.
Vezano uz odredbe članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, ukazujemo da ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade (članak 6. stavak 1. točka (c)) ili izvršavanje zadaće od javnog interesa/službene ovlasti voditelja obrade (članak 6. stavak 1. točka (e)), tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade ili, u pogledu obrade iz stavka 1. točke e), mora biti nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade.
U odnosu na pitanje javne objave dijela podataka sadržanih u Registru ljekarnika ukazujemo na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) koji uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti.
Navedeni zakon u članku 10. stavku 1. točki 5. propisuje da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati registre i baze podataka (upisnike, očevidnike, liste, evidencije, popise, imenike i sl.) ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa i ponovne uporabe.
Članak 10. stavak 2. istoga Zakona propisuje da se odredbe ovoga članka ne primjenjuju na informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovoga Zakona, a članak 15. stavak 2. točka 4. istoga Zakona navodi da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U predmetnom kontekstu bitno je ukazati i na primjenu Zakona o ljekarništvu (NN 121/03, 142/06, 35/08, 117/08) kojim se uređuje način organiziranja i provođenja ljekarničke djelatnosti kao dijela zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba i koju obavljaju magistri farmacije pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.
Nadalje, čl. 18. istog Zakona propisuje da su ljekarnički radnici zdravstveni radnici koji imaju obrazovanje farmaceutskog usmjerenja i neposredno pružaju ljekarničke usluge, i to:
– magistri farmacije s odobrenjem za samostalan rad,
– magistri farmacije specijalisti s odobrenjem za samostalan rad
Također, Glava VI. Zakona o ljekarništvu uređuje pitanje odobrenja za samostalan rad i trajno stručno usavršavanje magistra farmacije te, između ostalog, u čl. 27. st. 1. i 2. propisuje da pravo na samostalan rad ima magistar farmacije kojem je dano odobrenje za samostalan rad. Odobrenje za samostalan rad (licencu) magistru farmacije daje, odnosno uskraćuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Komore.
Dodatno, sukladno čl. 32. i 33. Zakona o ljekarništvu Hrvatska ljekarnička komora samostalna je i neovisna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Komora u okviru svoje djelatnosti predstavlja magistre farmacije u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. U Komoru se obvezno učlanjuju magistri farmacije, koji obavljanjem ljekarničke djelatnosti rade na području Republike Hrvatske na neposrednim poslovima zdravstvene zaštite.
Sukladno čl. 34. istog Zakona, Hrvatska ljekarnička komora obavlja određene javne ovlasti, između ostalog, vodi registar magistara farmacije, koji obavljaju ljekarničku djelatnost u Republici Hrvatskoj te daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad.
Iako Zakonom o ljekarništvu nije izrijekom propisana javna objava dijela podataka iz Registra ljekarnika, važnost objave dijela podataka može se iščitati upravo iz gore navedenih zakonskih odredbi.
Stoga, mišljenje je Agencije da objava dijela podataka iz Registra ljekarnika može predstavljati pravnu obvezu (članak 6. stavak 1. točka (c) Opće uredbe o zaštiti podataka), utvrđenu Zakonom o pravu na pristup informacijama, da objavi, odnosno da učini javno dostupnim određene podatke sadržane u Registru ljekarnika, posebice imajući u vidu gore citirane odredbe posebnih propisa kojima se uređuju pitanja vezana uz javne ovlasti Hrvatske ljekarničke komore i pitanje odobrenja za samostalan rad magistara farmacije, koji obavljaju ljekarničku djelatnost u Republici Hrvatskoj.
U provedbi navedenih propisa, osobito čl. 10. stavka 1. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti trebaju proaktivno objaviti baze podataka koje vode u okviru svojih nadležnosti, a koji su djelomično ili u cijelosti javno objavljivi u otvorenim formatima.
Dodatno, ukazujemo da načela obrade osobnih podataka, sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, traže da osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti); prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); i obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti). Voditelj obrade odgovara za usklađenost s ovdje navedenim načelima te je mora biti u mogućnosti dokazati (načelo pouzdanosti).
Sukladno svemu navedenom, a posebice načelu smanjenja količine podataka, mišljenje je Agencije da se objavom koja je ograničena na ime i prezime magistra farmacije i članski broj postiže predviđena svrha obrade.
