Objavljeno: 28.6.2024.
Nastavno na Vaš upit o privoli radnika kao pravnom temelju za obradu osobnih podataka u kontekstu radnog odnosa, Agencija za zaštitu osobnih podataka se očituje kako slijedi:
Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonite i poštene obrade osobnih podataka te je opisano šest zakonitih osnova na koje se voditelj obrade može pozvati. Primjena jedne od tih šest osnova mora biti uspostavljena prije aktivnosti obrade u odnosu na posebnu svrhu, što znači da je privola samo jedan od pravnih temelja za zakonitu obradu te ista nije potrebna ako voditelj obrade obrađuje osobne podatke na nekom drugom pravnom temelju iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.
Nadalje, vezano uz obradu osobnih podataka radnika u kontekstu zapošljavanja navodimo kako se u članku 88. Opće uredbe o zaštiti podataka navodi da države članice mogu zakonom ili kolektivnim ugovorima predvidjeti preciznija pravila s ciljem osiguravanja zaštite prava i sloboda u vezi s obradom osobnih podataka zaposlenika u kontekstu zaposlenja, osobito za potrebe zapošljavanja, izvršavanja ugovora o radu, što uključuje ispunjavanje zakonski propisanih obveza ili obveza propisanih kolektivnim ugovorima, za potrebe upravljanja, planiranja i organizacije rada, jednakosti i različitosti na radnome mjestu, zdravlja i sigurnosti na radu, zaštite imovine poslodavca ili klijenta i za potrebe ostvarenja i uživanja prava i koristi iz radnog odnosa, na individualnoj ili kolektivnoj osnovi, te za potrebe prestanka radnog odnosa. Ta pravila uključuju prikladne i posebne mjere za zaštitu ljudskog dostojanstva ispitanika, njegovih legitimnih interesa i temeljnih prava, posebno u odnosu na transparentnost obrade, prijenos osobnih podataka unutar grupe poduzetnika ili grupe poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću i sustavâ praćenja na radnom mjestu.
Nadalje, Zakonom o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022 i 64/2023) kao posebnim zakonom propisana su prava radnika vezano uz radni odnos kao i obveze poslodavca, a vezano uz obradu osobnih podataka radnika. Posebno ističemo članak 29. koji propisuje da se osobni podaci radnika smiju prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga članka potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama. Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.
Naime, zaključivanjem ugovora o radu između radnika i poslodavca poslodavac je dužan u svrhu ostvarivanja određenih prava prikupiti određenu dokumentaciju o radniku kojom bi nedvojbeno utvrdio identitet i vjerodostojnost osobnih podataka ali i ispunio obvezu dokazivanja identiteta i relevantnosti osobnih podataka prema drugim tijelima (različitim inspektoratima, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Poreznoj upravi, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i dr.).
U vezi s time navodimo da isto može biti propisano posebnim zakonima, podzakonskim aktima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Tako primjerice Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/2017) propisuje između ostalog opseg osobnih podataka koji poslodavac mora prikupljati u svrhu vođenja evidencije o radnicima.
Nadalje, člankom 5. navedenog Pravilnika propisano je da poslodavac evidenciju o osobama iz članka 4. Pravilnika, počinje voditi datumom početka rada osoba kod poslodavca i ažurno je vodi do prestanka rada tih osoba kod poslodavca te istu čuva najmanje šest godina od dana prestanka njihovog rada. Također, čankom 6. istog Pravilnika regulirano je da svaku promjenu podataka taksativno navedenih u članku 3. i 4. Pravilnika (koju poslodavac unosi temeljem izjave, obavijesti, osobnih dokumenata, isprava i slično), radnik, odnosno osoba iz članka 4. ovoga Pravilnika, dužan je prijaviti poslodavcu odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
Vezano uz privolu kao pravnu osnovu za obradu osobnih podataka radnika navodimo da s obzirom na ovisnost koja proizlazi iz odnosa poslodavac/zaposlenik, nije vjerojatno da ispitanik može uskratiti svojem poslodavcu privolu za obradu podataka bez straha ili stvarnog rizika od štetnih učinaka zbog odbijanja. Nije vjerojatno da bi zaposlenik mogao slobodno odgovoriti na zahtjev svojeg poslodavca za privolu te je malo vjerojatno da će privola biti dobrovoljna. Za većinu takve obrade podataka na radnom mjestu, zakonita osnova ne može i ne bi smjela biti privola zaposlenika (zbog prirode odnosa između poslodavca i zaposlenika) već se obrada osobnih podataka radnika prvenstveno temelji na ugovoru o radu koji radnik sklapa sa poslodavcem te na obvezu izvršavanja pravnih obveza voditelja obrade (poslodavca) propisanih posebnim propisima (Zakon o radu, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o zaštiti na radu, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i dr.).
Privola radnika može biti pravni temelj za obradu osobnih podataka koje poslodavac nije obvezan prikupljati i obrađivati sukladno posebnim propisima( primjerice: osobna fotografija radnika).
