U ponedjeljak, 3. ožujka 2025., u Zagrebu je održana konferencija u sklopu projekta „Trgovački sudovi bez papira u Republici Hrvatskoj” s ciljem razmjene najboljih praksi iz međunarodne i hrvatske perspektive u vezi s bezpapirnim radnim procesima i digitalizacijom u trgovačkim sudovima te europskim ugovorima o korištenju umjetne inteligencije. Projekt sufinancira Europska unija putem Instrumenta za tehničku potporu, a provodi ga Vijeće Europe u suradnji s Europskom komisijom.
Prisutnima se obratio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuvši kako je neovisno, učinkovito i moderno pravosuđe nužno za suočavanje sa svakodnevnim potrebama suvremenog društva.
„Zahvaljujući ovakvim projektima moguće je ostvariti našu viziju budućeg pravosuđa, a to je brže, transparentnije i učinkovitije rješavanje sudskih predmeta. Svjesni smo da se tehnologija danas razvija nevjerojatnom brzinom i zato naše institucije moraju pratiti te promjene kako bi bile spremne odgovoriti na izazove modernog društva“, izjavio je ministar Habijan te dodao kako su povećanje dostupnosti i inkluzivnosti sudskih postupaka glavne prednosti ovoga projekta.
“Unaprjeđenje rada sudaca kroz smanjenje administrativnog opterećenja te fokus na kvalitetu presuda od posebne su važnosti za građane s geografskim i logističkim preprekama“, zaključio je ministar Habijan.
Projekt podupire digitalizaciju tijeka rada hrvatskih trgovačkih sudova kako bi se povećala njihova ukupna učinkovitost, optimizirali resursi te smanjila duljina postupaka i zaostaci, a sve u skladu sa standardima Vijeća Europe, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava.
Pilotiranje projekta trenutno se provodi na četiri trgovačka suda u Dubrovniku, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, nakon čega će slijediti primjena metodologije na sve ostale trgovačke sudove u Hrvatskoj.
Konferencija je pružila priliku za razmjenu najboljih praksi iz međunarodne i hrvatske perspektive vis-à-vis digitalizacije i upotrebe umjetne inteligencije u kontekstu pravosuđa.
Anamarija Mladinić, načelnica Sektora za EU, međunarodnu suradnju i pravne poslove Agencije za zaštitu podataka i potpredsjednica Odbora Konvencije 108 Vijeća Europe, održala je prezentaciju o Okvirnoj konvenciji Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji.
“Okvirna konvencija Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava prvi je međunarodni pravno obvezujući instrument u području umjetne inteligencije, a otvorena je za potpisivanje 5. rujna 2024.
Tehnološki je neutralna i usmjerena je na zaštitu i promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava te se njome izričito ne uređuju gospodarski i tržišni aspekti sustava umjetne inteligencije, kao što je to u slučaju Uredbe o umjetnoj inteligenciji.
Svaka stranka Konvencije dužna je provoditi mjere kojima se nastoji osigurati da se sustavi umjetne inteligencije ne upotrebljavaju za ugrožavanje integriteta, neovisnosti i djelotvornosti demokratskih institucija i procesa, uključujući načelo diobe vlasti, poštovanje neovisnosti pravosuđa i pristup pravosuđu.
Tehnologije umjetne inteligencije mogu predstavljati značajnu prijetnju demokraciji i ljudskim pravima te poslužiti kao moćan alat za fragmentaciju javne sfere, potkopavanje građanskog sudjelovanja i smanjenje povjerenja u demokratske procese. Također, mogu omogućiti zlonamjernim akterima širenje dezinformacija koje ugrožavaju integritet informacija te potaknuti distribuciju deepfake sadržaja, što može pridonijeti stvaranju i jačanju predrasuda o pojedincima i određenim društvenim skupinama.
Umjetna inteligencija može značajno unaprijediti pravosudni sustav, omogućujući sažimanje pravnih dokumenata, analizu sudske prakse, usmeno prevođenje u stvarnom vremenu, te pružanje podrške u procesu donošenja odluka. Ipak važno je uz prednosti naglasiti i rizike koje sa sobom nosi. Algoritmi umjetne inteligencije treniraju se na podacima koji često odražavaju rasne, rodne ili socioekonomske pristranosti prisutne u društvu. U kontekstu primjene umjetne inteligencije u pravosuđu, ako se ne poduzmu odgovarajuće zaštitne mjere, ovi sustavi mogu donositi odluke koje nepovoljno tretiraju određene skupine društva, odnosno rezultirati diskriminatornim ishodima. Upotreba umjetne inteligencije u tom kontekstu smatra se visokorizičnom i trebala bi biti transparentna, primjereno sljediva i objašnjiva te podlijegati ljudskom nadzoru. Stoga je ključno osigurati ljudski nadzor i imati na umu da u krajnju odluku uvijek mora donositi čovjek, a ne algoritam.”, naglasila je Anamarija Mladinić.
Projekt je pokrenut u kolovozu 2024. godine te je baziran na trodimenzionalnom pristupu analizi zakonodavnih, informatičkih i poslovnih aspekata relevantnih za trgovačke sudove u Republici Hrvatskoj, koji su predvodnici inovacija u ovom području, čime se omogućuje prijelaz na potpuno bezpapirne radne procese.
Više informacija dostupno je na sljedećoj poveznici: Croatia – Paperless Commercial Courts – Implementation of Human Rights, Justice and Legal Co-Operation Standards (coe.int)
