Zahtjev za dostavom podataka o najmoprimcima i dugovanjima s osnova najma gradskih stanova

Objavljeno 5.1.2024.

Nastavno na upit koji se odnosi na zahtjev gradskog vijećnika za dostavom podataka o najmoprimcima u gradskim stanovima odnosno njihovih dugovanja s osnova stanovanja u gradskim stanovima (popis najmoprimaca i dugovanja poimence kao i podatak o ukupnom dugovanju s osnova najma stanova prema Gradu ), Agencija za zaštitu osobnih podataka se očituje kako slijedi:

Člankom 6. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:

(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;

(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;

(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;

(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;

(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;

(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade ili izvršavanje zadaće od javnog interesa/službene ovlasti voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade ili, u pogledu obrade iz stavka 1. točke e), mora biti nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade.

U konkretnom slučaju prava vijećnika regulirana su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) te je za pretpostaviti da su regulirana i Vašim Statutom.

Ukoliko su prava vijećnika regulirana i Statutom Grada potrebno je u istome provjeriti ima li vijećnik pravo tražiti i dobiti podatke potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Grada te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge. Ukoliko bi podaci o najmoprimcima u gradskim stanovima bili potrebni odnosno nužni za obavljanje dužnosti vijećnika, tada bi navedene podatke trebalo dostaviti vijećniku jer bi se radilo o obradi koja je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade (članak 6. stavak 1. točka c) Opće uredbe o zaštiti podataka).

S tim u vezi, člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) određeno je kako se odredbe Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Međutim, i u slučaju da je u konkretnom slučaju riječ o zahtjevu za pristupom informacijama, napominjemo kako je člankom 18. stavkom 4. zakona određeno da podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.

Stoga, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristupom informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. 

Sukladno stavku 2. istoga članka, kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Zaključno, ističemo kako načelo smanjenja količine podataka propisano člankom 5. Opće uredbe o zaštiti podataka traži da osobni podaci moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju.