Objava videozapisa djece i dijeljenje sadržaja na internetu i društvenim mrežama

Objavljeno: 3.5.2026.

Agencija za zaštitu osobnih podataka, kao neovisno nadzorno tijelo u području zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, sukladno članku 57. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), donosi sljedeću preporuku u vezi s obradom osobnih podataka djece prilikom objave videozapisa i dijeljenja sadržaja na internetu i društvenim mrežama.

Agencija za zaštitu osobnih podataka osobito ističe da djeca zaslužuju posebnu zaštitu u pogledu obrade njihovih osobnih podataka, budući da mogu biti manje svjesna rizika, posljedica, zaštitnih mjera i svojih prava u vezi s obradom osobnih podataka. Navedeno je posebno važno u digitalnom okruženju, u kojem jednom objavljeni sadržaj može postati široko dostupan, teško uklonjiv i izvan stvarne kontrole osobe ili organizacije koja ga je prvotno objavila.

Objava fotografija i videozapisa djece na javno dostupnim internetskim stranicama, platformama za dijeljenje sadržaja i društvenim mrežama predstavlja obradu osobnih podataka djece. U određenim slučajevima takva obrada može predstavljati obradu povećanog rizika, osobito s obzirom na dob djece, opseg dostupnosti sadržaja, mogućnost identifikacije djeteta, trajnost digitalnog traga te mogućnost daljnjeg dijeljenja, preuzimanja, arhiviranja ili zlouporabe objavljenog sadržaja.

Za razliku od interne pedagoške dokumentacije ili ograničenog dijeljenja sadržaja unutar zatvorenih komunikacijskih kanala namijenjenih roditeljima, javna objava videozapisa na platformama trećih strana podrazumijeva dostupnost sadržaja potencijalno neograničenom krugu osoba. Takva objava istodobno smanjuje mogućnost voditelja obrade da učinkovito kontrolira daljnje korištenje, kopiranje, dijeljenje ili obradu tih osobnih podataka.

Agencija stoga preporučuje da voditelji obrade, osobito dječji vrtići, škole, sportski klubovi, udruge, organizatori aktivnosti za djecu i drugi subjekti koji obrađuju osobne podatke djece, javnu objavu videozapisa djece razmatraju kao iznimku, a ne kao pravilo.

Ako se obrada temelji na privoli roditelja ili zakonskih zastupnika, takva privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena. Privola ne bi smjela biti općenita niti se odnositi na neodređene buduće objave. Posebno je važno da roditelji budu jasno informirani o tome:

  • da će se objaviti fotografija ili videozapis djeteta,
  • gdje će sadržaj biti objavljen,
  • hoće li sadržaj biti javno dostupan,
  • koristi li se platforma treće strane, primjerice društvena mreža ili servis za dijeljenje videozapisa,
  • koja je svrha objave,
  • koliko dugo se sadržaj planira zadržati,
  • kome se roditelj može obratiti radi povlačenja privole ili uklanjanja sadržaja.

Privola za fotografiranje ili snimanje djeteta sama po sebi ne podrazumijeva i privolu za javnu objavu tog sadržaja na internetu. Također, privola za objavu na internetskoj stranici voditelja obrade ne podrazumijeva nužno i privolu za objavu na društvenim mrežama ili drugim platformama trećih strana. Svaka svrha i svaki kanal objave trebaju biti jasno odvojeni i razumljivi roditeljima odnosno zakonskim zastupnicima.

Agencija dodatno naglašava da povlačenje privole mora biti jednako jednostavno kao i njezino davanje te da povlačenje privole ne smije imati negativne posljedice za dijete. Voditelj obrade treba unaprijed uspostaviti jasnu internu proceduru za postupanje u slučaju povlačenja privole, prigovora roditelja, zahtjeva za brisanje ili saznanja o mogućoj zlouporabi objavljenog sadržaja.

U kontekstu objave videozapisa djece osobito se povećavaju rizici od:

  • trajne ili dugotrajne dostupnosti sadržaja na internetu,
  • preuzimanja, kopiranja, arhiviranja ili ponovne objave sadržaja od strane trećih osoba,
  • dijeljenja sadržaja izvan izvorne svrhe objave,
  • povezivanja videozapisa s drugim javno dostupnim informacijama,
  • identifikacije djeteta, njegove lokacije, vrtića, škole, aktivnosti ili svakodnevnih navika,
  • narušavanja privatnosti, dostojanstva i najboljeg interesa djeteta,
  • stvaranja digitalnog traga koji dijete nije samo odabralo i koji ga može pratiti u kasnijim životnim fazama,
  • zlouporabe objavljenih videozapisa uporabom alata umjetne inteligencije, uključujući izradu lažnih, manipuliranih ili sintetskih audio i video sadržaja, odnosno tzv. deepfake sadržaja,
  • kloniranja glasa, lica, mimike ili drugih prepoznatljivih obilježja djeteta,
  • neovlaštene uporabe javno objavljenih snimki djece za razvoj, treniranje, testiranje ili poboljšavanje sustava umjetne inteligencije,
  • uporabe tehnologija za prepoznavanje lica ili drugih oblika automatizirane analize sadržaja, što može dovesti do dodatne obrade osobnih podataka djece izvan izvorne svrhe objave.

Zbog navedenog, Agencija posebno naglašava da objava videozapisa djece u digitalnom okruženju ne nosi samo uobičajene rizike povezane s javnom dostupnošću sadržaja, već i dodatne rizike povezane s razvojem i sve širom dostupnošću alata umjetne inteligencije. Jednom javno objavljen videozapis može se preuzeti, izmijeniti, kombinirati s drugim podacima ili koristiti za stvaranje novog sadržaja bez znanja i kontrole roditelja, zakonskih zastupnika, djeteta ili voditelja obrade.

Slijedom navedenog, voditelji obrade trebaju prije svake objave videozapisa djece provesti pažljivu procjenu nužnosti i razmjernosti takve obrade, uzimajući u obzir ne samo svrhu objave, već i moguće dugoročne posljedice za privatnost, sigurnost, dostojanstvo i digitalni identitet djeteta.

Ako se svrha objave može postići manje invazivnim načinom, prednost treba dati rješenjima koja ne uključuju javnu objavu prepoznatljivih snimki djece. To može uključivati, primjerice, objavu sadržaja na kojem djeca nisu identificirana ili nisu prepoznatljiva, prikaz dječjih radova, prikaz aktivnosti bez prikazivanja lica djece ili korištenje zatvorenih i kontroliranih komunikacijskih kanala namijenjenih roditeljima odnosno zakonskim zastupnicima.

U tom smislu, javna objava videozapisa djece na internetskim stranicama, društvenim mrežama i platformama trećih strana trebala bi biti iznimka, a ne redovita praksa. Voditelj obrade mora moći dokazati da je takva objava zakonita, nužna, razmjerna, transparentna i usklađena s najboljim interesom djeteta.

Agencija posebno preporučuje da voditelji obrade, prije javne objave sadržaja koji uključuje djecu, primijene načela zaštite podataka već u fazi osmišljavanja obrade i zaštite podataka prema zadanim postavkama. To podrazumijeva ograničavanje količine objavljenih osobnih podataka, izbjegavanje navođenja imena i prezimena djece, izbjegavanje objave lokacije ili drugih identifikacijskih podataka, korištenje tehničkih mjera zaštite identiteta kada je to primjenjivo te ograničavanje dostupnosti sadržaja kad god je to moguće.

Voditelji obrade moraju biti svjesni da objavom sadržaja na javno dostupnim internetskim stranicama, društvenim mrežama i platformama trećih strana ne omogućuju samo pregled fotografije ili videozapisa djeteta, već potencijalno stvaraju uvjete za daljnju obradu tog sadržaja, uključujući njegovo preuzimanje, dijeljenje, komentiranje, indeksiranje, preporučivanje, povezivanje s drugim podacima ili uporabu u druge svrhe izvan izvorne svrhe objave.

Upravo zato odluka o javnoj objavi sadržaja koji uključuje djecu ne smije biti rutinska niti se temeljiti isključivo na promotivnim, informativnim ili komunikacijskim interesima organizacije. Takva odluka mora biti rezultat prethodne, dokumentirane i odgovorne procjene, uz primjenu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite.

Zaključno, Agencija naglašava da zaštita osobnih podataka djece u digitalnom okruženju zahtijeva povećanu razinu pažnje, odgovornosti i opreza. Najbolji interes djeteta, pravo na privatnost, pravo na zaštitu osobnih podataka te pravo djeteta na razvoj vlastitog digitalnog identiteta trebaju imati prednost pred interesom javne objave sadržaja na internetu i društvenim mrežama.

A

Povezano

Kodeksi ponašanja – često postavljana pitanja i odgovori

Kodeksi ponašanja – često postavljana pitanja i odgovori

Članak 40. Opće uredbe o zaštiti podataka potiče izradu kodeksa ponašanja koji doprinose pravilnoj primjeni Opće uredbe o zaštiti podataka, osobito uzimajući u obzir posebnosti pojedinih sektora i potrebe mikro, malih i srednjih poduzeća. U skladu s člankom 40....

Skip to content