15.4.2021.
Agencija za zaštitu osobnih podataka za predstojeće lokalne izbore (izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika) daje smjernice i preporuke koje političke stranke, kandidati i drugi sudionici trebaju poštovati tijekom kandidacijskog postupka i izborne promidžbe, kako bi obrada osobnih podataka ispitanika odnosno birača bila u skladu sa zakonodavnim okvirom o zaštiti podataka.
Politička stranka, kandidat ili drugi sudionik izborne promidžbe, kao voditelj obrade, mora se voditi načelima obrade osobnih podataka, koja su propisana člankom 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, a koje traže da osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti); prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); i obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti). Također, voditelj obrade odgovara za usklađenost s navedenim načelima te je mora biti u mogućnosti dokazati (načelo pouzdanosti).
PRAVNI TEMELJ – obveza za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka
Posebno ističemo kako je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno postojanje zakonitog pravnog temelja. Stoga, kako bi obrada bila zakonita, potrebno je ispuniti najmanje jedno od sljedećeg (čl. 6. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka):
(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;
(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;
(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;
(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;
(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;
(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Podaci o političkim mišljenjima predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka u smislu odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Obrada takvih podataka je načelno zabranjena, stoga je za njihovu obradu, uz pravni temelj, potrebno i postojanje jedne od iznimaka iz članka 9. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao što je izričita privola ispitanika za jednu ili više određenih svrha.
OBJAVA OSOBNIH PODATAKA KANDIDATA
Ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade ili izvršavanje zadaće od javnog interesa/službene ovlasti voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, odnosno u konkretnom slučaju Republike Hrvatske, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade. Za što bolje razumijevanje navedenih pravnih temelja, u nastavku navodimo najvažnije odredbe zakona u kojima je prikupljanje i obrada osobnih podataka nužna:
- Sukladno članku 21. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19 i 98/19), političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni vijećnici dužni su izvješća o donacijama dostavljati Državnom izbornom povjerenstvu, koje je pak dužno navedena izvješća objaviti na svojim mrežnim stranicama. Navedeno izvješće sadrži osobno ime odnosno naziv i adresu te osobni identifikacijski broj donatora, datum uplate donacije, uplaćeni iznos donacije te vrstu svake pojedine donacije. Podaci o adresi donatora fizičke osobe ne objavljuju se.
- Također, Zakonom o lokalnim izborima (NN 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20) propisano je da se za svakog od kandidata u prijedlogu kandidacijske liste obvezatno navodi ime i prezime kandidata, prebivalište, datum rođenja, OIB i spol, dok se nacionalnost navodi u kandidaturi za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina (članak 18. i 19.).
- Člancima 23. i 26. istoga Zakona propisano je, između ostaloga, da se u zbirnu listu unose podaci o svim pravovaljanim kandidacijskim listama, odnosno kandidaturama. Nadležna izborna povjerenstva, u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja i tisku, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice: sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice i zbirnu listu pravovaljano predloženih kandidatura za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te zamjenika gradonačelnika i župana.
- Članak 102. istoga Zakona propisuje da će izborno povjerenstvo, kad utvrdi rezultate glasovanja, bez odgode objaviti, između ostaloga, ime i prezime kandidata koji je izabran za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i župana.
Ove odredbe zakona pravni su temelj za prikupljanje i obradu (pod terminom obrada podrazumijeva se, među ostalim, i objava) navedenih osobnih podataka (ime i prezime, datum rođenja, OIB, prebivališta itd.) te ispitanici, u ovom slučaju kandidati, ne mogu prigovoriti na javnu objavu osobnih podataka. Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje se i na tako javno objavljene podatke te se na obradu odnosno korištenje takvih podataka primjenjuju sve obveze i načela iz Opće uredbe o zaštiti podataka, a osobito načelo zakonitosti, transparentnosti i specifikacije svrhe (podaci se mogu koristiti samo u svrhu u koju su objavljeni).
SLANJE MARKETINŠKIH PORUKA BIRAČIMA
Političke stranke i kandidati kontaktiraju birače i potencijalne birače putem raznih kanala kako bi promovirali sebe i svoj program. Za potrebe oglašavanja i slanja personaliziranih poruka biračima u pravilu se mogu oslanjati na privolu ispitanika ili na legitimni interes. Primjerice, ako je birač simpatizer ili član određene političke stranke i/ili njezin donator on može očekivati personalizirane poruke iste, odnosno politička stranka ili kandidat ima legitiman interes za slanje takvih poruka. Kako bi dokazao svoj legitiman interes voditelj obrade trebao bi provesti test razmjernosti, koji je moguće preuzeti ovdje.
No, birač u svakom trenutku ima pravo na prigovor na obradu osobnih podataka, odnosno može se usprotiviti primanju poruka, bez obzira je li dao privolu ili voditelj obrade ima legitiman interes. To bi se pravo biraču trebalo izričito dati na znanje i predstaviti mu se jasno i odvojeno od svih drugih informacija, što znači da bi svaka marketinška poruka trebala sadržavati i obavijest ispitaniku da se u svakom trenutku može usprotiviti daljnjem dobivanju takvih poruka. Ako se ispitanik odnosno birač usprotivi dobivanju poruka, voditelj obrade više ne smije slati iste.
Također, ako se ispitanik protivi i obradi za potrebe izravnog marketinga, osobni podaci više se ne smiju obrađivati u takve svrhe.
Automatizirano donošenje odluka, što uključuje i profiliranje, a koje proizvodi pravne učinke na ispitanika ili na njega znatno utječe, je načelno zabranjeno. Izrada profila povezana sa slanjem ciljanih poruka određenim ispitanicima može utjecati na njihovo glasovanje te će u načelu biti dozvoljena samo uz prethodnu izričitu privolu ispitanika. Primjerice, društvena mreža može iskoristiti osobne podatke koje korisnik sam objavljuje na svom profilu (adresa, dob, fotografije, interesi itd.), ali i informacije o tome što korisnik označava da mu se sviđa, koje stranice posjećuje, što kupuje, lokacijske podatke i sl., kako bi na temelju svih tih podataka izradio korisnikov profil. Iz svih tih podataka, društvena mreža može automatizirano donijeti odluku da je korisnik „zainteresiran“ za neku političku opciju odnosno da ima određena politička uvjerenja, a potom se takav profil može iskoristiti za slanje ciljanih poruka, prilagođenih njegovim interesima.
Društvene mreže postaju sve značajniji kanal komunikacije putem kojeg političke stranke, kandidati ili drugi sudionici izborne promidžbe upućuju biračima personalizirane poruke, a pritom je sve učestalija uporaba sofisticiranih alata za prediktivnu analitiku, tehnika profiliranja birača i ciljanog oglašavanja.
Suvremene tehnologije omogućuju ciljano oglašavanje na temelju širokog spektra kriterija, a oni mogu biti definirani na temelju osobnih podataka koji korisnici interneta i društvenih mreža svojevoljno dijele i objavljuju, ali i na temelju osobnih podataka koje prikupljaju društvene mreže ili treće strane. Drugim riječima, upućivanje ciljanih poruka biračima je kompleksan proces u koji mogu biti uključeni različiti dionici, kao što su podatkovni brokeri, marketinške agencije za analitiku, platforme društvenih medija i oglašivačke mreže, a isti je često netransparentan te predstavlja ozbiljan rizik za prava na privatnost i zaštitu podataka i za povjerenje u integritet demokratskog procesa. Navedeni akteri mogu imati važnu ulogu u izbornim procesima, a obrada osobnih podataka koju provode podliježe nadzoru tijela za zaštitu osobnih podataka.
ZAKLJUČNO
U svakom slučaju ciljanog oglašavanja, vodeći računa o načelu transparentnosti, glasačima treba pružiti odgovarajuće informacije s objašnjenjem zašto primaju određenu poruku, tko je odgovoran za poruku i način na koji mogu ostvarivati svoja prava, što uključuje i pravo na podnošenje prigovora Agenciji.
Stoga, preporuka je Agencije svim političkim strankama, kandidatima i drugim sudionicima izborne promidžbe da se u izlaganju svojih programa što više obraćaju građanima/biračima na načine koji ne uključuju nužno i obradu njihovih osobnih podataka (primjerice putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem nepersonaliziranih letaka, brošura i ostalih materijala u kojima izlažu i obrazlažu svoj program). Za slanje personaliziranih brošura, pisama, letaka i inih materijala (uključivo i slanja SMS, MMS poruka ili poruka e-pošte) koji su naslovljeni na točno određenog građanina/birača s navođenjem njegovih osobnih podataka, potrebno je voditi računa o postojanju zakonitog pravnog temelja iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka.
Također, ističemo da sukladno članku 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18), svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno Općom uredbom o zaštiti podataka i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, može podnijeti Agenciji zahtjev za utvrđivanje povrede prava.
