ZAGREB, 6. srpnja 2026. – Drugi godišnji skup regulatora, održan danas u HNB-u, okupio je predstavnike institucija regulatornog sustava Republike Hrvatske s ciljem razmjene iskustava, prepoznavanja zajedničkih izazova i daljnjeg unaprjeđenja suradnje. Na skupu su sudjelovali predstavnici Agencije za medije (AEM), Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Glavna tema ovogodišnjeg skupa bila je utjecaj globalne nestabilnosti na rad regulatornih tijela, s posebnim naglaskom na kibernetičku sigurnost, o čemu se raspravljalo na panelu, na kojemu su sudjelovali, Zdravko Vukić, ravnatelj AZOP-a, Josip Popovac, ravnatelj AEM-a, Zdravko Vukić, ravnatelj AZOP-a, Mirta Kapural, predsjednica Vijeća AZTN-a, Nikola Vištica, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a i guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman.
Sudionici panela razmijenili su iskustva o izazovima s kojima se regulatorna tijela suočavaju u uvjetima povećanih geopolitičkih, tehnoloških i sigurnosnih rizika te istaknuli važnost međuinstitucionalne suradnje, razmjene znanja i koordiniranog djelovanja u jačanju otpornosti regulatornog sustava Republike Hrvatske.
Ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić istaknuo je kako Agencija u prvoj polovici ove godine bilježi rast prijava incidenata za više od 200 % u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. „Trend rasta nije specifičan samo za Hrvatsku, prisutan je diljem Europske unije i odraz je sve složenijeg globalnog sigurnosnog okruženja. Takav razvoj događaja izravno utječe i na rad AZOP-a.“ rekao je Vukić te naglasio da je Agencija godinama provodila sektorske edukacije kako bi pomogla voditeljima obrade u usklađivanjima s GDPR-om, ali da je na svakom voditelju obrade da procijeni rizike te poduzme odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurao odgovarajuću razinu sigurnosti. „Apsolutna sigurnost ne postoji i danas nažalost svatko može postati meta napada. No, ključno je pitanje je li organizacija učinila ono što se od nje razumno očekivalo kako bi zaštitila osobne podatke koje obrađuje.“ Također, podsjetio je i na obvezu izvješćivanja nadzornog tijela o povredi osobnih podataka kada su za to ispunjeni uvjeti, naglasivši kako prijava nadzornom tijelu, transparentna komunikacija prema građanima o incidentu, brzo reagiranje i poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite u pravilu doprinose očuvanju povjerenja više nego pokušaj prikrivanja ili odgađanja prijave.
Na panelu je istaknuta potreba da se otpornost komunikacijske infrastrukture promatra kao međusektorsko pitanje, jer elektroničke komunikacijske mreže, pristup internetu, međupovezivanje, podatkovni tokovi i digitalne usluge predstavljaju temeljnu infrastrukturu na koju se oslanjaju financije, energetika, promet, zdravstvo, javna uprava, sigurnosni sustav i brojne druge djelatnosti od ključne važnosti za funkcioniranje društva i gospodarstva. Upravo stoga regulatorni odgovor na takve rizike mora biti koordiniran. U stvarnom incidentu korisnik ne razlikuje uvijek je li problem nastao kod banke, operatora elektroničkih komunikacija, pružatelja usluge računalstva u oblaku, dobavljača programske podrške ili javne institucije. Građane i poduzeća zanima prvenstveno funkcionira li usluga, može li komunicirati, obaviti plaćanje i dobiti pouzdanu informaciju. Zbog toga su potrebni jasni protokoli, redovite vježbe, pravodobna razmjena informacija i suradnja između regulatora, operatora, financijskih institucija, državnih tijela i europskih partnera.
Sudionike su u uvodnim govorima pozdravili Ante Žigman, guverner HNB-a, Ante Šušnjar, ministar gospodarstva, Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade i ministar financija u Vladi Republike Hrvatske te Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a kao domaćin skupa.
“Građane u kriznim situacijama ne zanima gdje završava odgovornost jedne institucije, a počinje odgovornost druge. Zanima ih mogu li obaviti plaćanje, pristupiti svom novcu, koristiti osnovne usluge i dobiti pouzdanu informaciju. Upravo zato očuvanje povjerenja i suradnja regulatora postaje jedan od ključnih preduvjeta povjerenja i stabilnosti”, istaknuo je tom prilikom Ante Žigman, guverner HNB-a.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je u uvodnom govoru pohvalio organizaciju konferencije kao vrijednu priliku za konstruktivan dijalog i jačanje suradnje među institucijama koje dijele zajedničku odgovornost prema građanima i gospodarstvu.
„Rizici s kojima se suočavamo već dulje vrijeme više ne proizlaze isključivo iz gospodarskih kretanja. Uz financijske cikluse i tržišne poremećaje, regulatorni sustav danas mora odgovarati i na kibernetičke napade, geopolitičke nestabilnosti, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, ali i pratiti sve snažniju povezanost financijskih, energetskih i različitih digitalnih sustava. Dobro je što regulatorne institucije sve više pažnje usmjeravaju upravo na te nove izazove i prijetnje, ali pritom nikada ne smiju zaboraviti svoju temeljnu, tradicionalnu zadaću – dosljedno osiguravanje zakonitosti, stabilnosti, transparentnosti i jednakih pravila za sve sudionike na tržištu. Republika Hrvatska posljednjih je godina napravila značajan iskorak u jačanju institucionalne otpornosti, a ulazak u europodručje i schengenski prostor, uz proces pristupanja OECD-u, dio je iste strateške slike u kojoj svakodnevno sudjeluju i regulatori. Stoga njihov rad ne utječe samo na povjerenje domaće javnosti, već i stranim partnerima šalje jasnu poruku o razini vladavine prava i predvidljivosti regulatornog okruženja, a međuinstitucionalna suradnja postaje jednako važna kao i stručnost svakog pojedinog regulatora“, istaknuo je ministar Ćorić.
Ante Šušnjar, ministar gospodarstva je u svom izlaganju naveo da razvoj hrvatskog gospodarstva traži jasna pravila, snažne institucije i regulatorni sustav koji prati promjene na tržištu. “To je posebno važno u energetici, gdje sigurnost opskrbe i stabilan regulatorni okvir izravno utječu na građane, poduzetnike i industriju. Isto vrijedi i za zaštitu potrošača, jer uređeno tržište znači da građani znaju koja su njihova prava“, rekao je ministar Ante Šušnjar. Govoreći o tehnološkim promjenama, ministar je naglasio da umjetna inteligencija, digitalne platforme i kibernetička sigurnost izravno utječu na gospodarstvo te zahtijevaju regulatorna rješenja koja prate razvoj tehnologije. „Važno je da regulatorna tijela razmjenjuju iskustva i razvijaju rješenja koja će štititi građane, osigurati stabilne uvjete za ulaganja i pridonijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva“, poručio je Šušnjar.
Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen naglasio je kako je ova konferencija prilika da se povežu različite perspektive: komunikacijsku infrastrukturu, financijsku stabilnost, operativnu otpornost, upravljanje incidentima i odgovornost institucija.
“Otpornost nije stanje koje jednom postignemo. Ona je sposobnost stalne prilagodbe. Prijetnje se mijenjaju brže od regulatornih ciklusa, tehnologije se razvijaju brže od procedura, a napadači sve češće koriste automatizaciju, umjetnu inteligenciju i društveni inženjering kako bi zaobišli klasične obrambene mehanizme. Naš cilj ne može biti obećanje apsolutne sigurnosti. Takvo obećanje ne bi bilo realno. Cilj mora biti smanjiti vjerojatnost ozbiljnih incidenata, ograničiti njihov učinak kada se dogode, osigurati kontinuitet ključnih usluga i očuvati povjerenje korisnika i javnosti”, ustvrdio je u svom izlaganju Obuljen.
Uvodnu prezentaciju na temu „Kada kibernetički napadi postaju oružje: implikacije za regulatore” održala je Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, koja je govorila o povećanoj razini globalne neizvjesnosti i sistemskih rizika, uslijed čega dolazi do erozije predvidivosti regulatornog okružja pa regulatori više ne djeluju u stabilnom, već u „permakriznom” okružju. Financijski je sektor naglašeno meta kibernetskih napada, a uloga regulatora dvostruka je: nadzor stabilnosti tržišta i rad na vlastitoj otpornosti.
