Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka i član Europskog odbora za zaštitu podataka sudjelovao je na plenarnoj sjednici Europskog odbora za zaštitu podataka 18. studenoga u Briselu.
Tijekom plenarne sjednice, Europski odbor za zaštitu podataka (dalje u tekstu: EDPB) usvojio je Smjernice o međudjelovanju čl. 3 i Poglavlja V GDPR-a. Pojašnjavanjem međudjelovanja između teritorijalnog opsega GDPR-a (članak 3.) i odredbi o međunarodnim prijenosima u Poglavlju V., Smjernice imaju za cilj pomoći voditeljima obrade i izvršiteljima obrade u Europskoj uniji pri utvrđivanju predstavlja li postupak obrade međunarodni prijenos te pružiti zajedničko EU razumijevanje koncepta međunarodnih prijenosa.
Smjernice navode tri kumulativna kriterija koji obradu kvalificiraju kao prijenos: (1) izvoznik podataka (voditelj obrade ili izvršitelj obrade) podliježe GDPR-u u vezi predmetne obrade; (2) izvoznik podataka prenosi ili stavlja na raspolaganje osobne podatke uvozniku podataka (drugom voditelju obrade, zajedničkom voditelju obrade ili izvršitelju obrade); (3) uvoznik podataka je u trećoj zemlji ili je međunarodna organizacija.
Obrada će se smatrati prijenosom, bez obzira na to podliježe li GDPR-u uvoznik s poslovnim nastanom u trećoj zemlji prema čl. 3(2) GDPR-a. Međutim, EDPB smatra da prikupljanje podataka izravno od ispitanika u Europskoj uniji na njihovu vlastitu inicijativu ne predstavlja prijenos.
Predsjednica EDPB-a Andrea Jelinek dodala je: “Ove Smjernice pružaju dosljedno tumačenje koncepta “međunarodnih prijenosa” i pojašnjavaju da, kada uvoznik podataka podliježe GDPR-u, obveze iz poglavlja V GDPR-a primjenjuju se i na prijenos iz EU-a uvozniku i na svaki daljnji prijenos koji uvoznik poduzima”.
Smjernice će biti predmet javnog savjetovanja.
EDPB je usvojio Izjavu o paketu digitalnih usluga i podatkovnoj strategiji Europske komisije. U priopćenju EDPB navodi tri stavke u okviru kojih ističe zabrinutost u vezi s prijedlozima Komisije koji su do sada predstavljeni (Zakon o upravljanju podacima, Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima i Uredba o umjetnoj inteligenciji). :
- nedostatak zaštite temeljnih prava i sloboda pojedinca;
- fragmentirani nadzor;
- rizici nedosljednosti.
EDPB i EDPS već su izdali zajednička mišljenja o Zakonu o upravljanju podacima i Uredbi o umjetnoj inteligenciji, a EDPS je izdao mišljenja o Europskoj strategiji za podatke, Zakonu o digitalnim uslugama i Zakonu o digitalnim tržištima. U svom priopćenju, EDPB ponavlja svoj poziv na zabranu svake upotrebe umjetne inteligencije za automatizirano prepoznavanje ljudskih značajki u javno dostupnim prostorima.
Ovom prilikom ravnatelj Agencije Zdravko Vukić održao je i radni sastanak sa Karlom Resslerom, hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu i potpredsjednikom Odbora za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA). Radi se o posebnom odboru Europskog parlamenta osnovanog radi uspostave dugoročnog europskog plana u području umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija je središnji element digitalne industrijske revolucije koja donosi brojne prednosti za različite sektore kao što su: zeleno i kružno gospodarstvo, poljoprivreda, zdravstvo, turizam. Umjetna inteligencija može povećati proizvodnju i kvalitetu strojeva, poboljšati korisničke usluge i uštedjeti energiju. Ključno je na razini EU donijeti usklađena pravila koja će zaštititi temeljena prava građana, a istodobno ne smiju sprječavati gospodarski rast i usporavati primjenu najmodernijih tehnologija, osobito kod malih i srednjih poduzeća.
