Objavljeno: 09.12.2022.
Nastavno na Vašu predstavku koja je zaprimljena u ovoj Agenciji, a vezano uz mogućnost medija da objave puno ime i prezime fizičke osobe u medijskim člancima, dajemo sljedeći odgovor:
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119 u cijelosti je obvezujuća u području zaštite osobnih podataka i izravno primjenjiva od 25. svibnja 2018. godine, a za čiju primjenu i provođenje na području Republike Hrvatske je nadležna Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Prije razrade normativnog dijela Opće uredbe o zaštiti podataka, potrebno je ukazati na uvodnu izjavu broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka, a u kojoj je definirano kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.
Članak 4. stavak 1. točka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka definira osobne podatke kao sve podatke koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka), točni i prema potrebi ažurni, obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).
Nadalje, članak 6. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje kako je obrada osobnih podataka zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi fizičkih osoba; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.
Isto tako ističemo i primjenu članka 7. stavka 1. Zakona o medijima („Narodne novine“ br. 59/04, 84/11 i 81/13) kao posebnog propisa, u kojemu je propisano kako svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Stavkom 2. propisano je kako osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja. U stavku 3. navedenog Zakona propisano je kako osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.
Članak 8. Zakona propisuje kako nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.
U odnosu na Vaš vrlo općeniti upit ističemo kako su mediji ovlašteni i dužni informirati javnost o svim događajima koji pobuđuju interes javnosti kao nositelji kritične mase u društvu te su u tom smislu u mogućnosti objavljivati i osobne podatke fizičkih osoba koji su objekti medijskih članaka. Kada bi postojala zabrana medija da objavljuju imena i prezimena fizičkih osoba tada bi se radilo o uvođenju cenzure koja ne smije pronaći svoje mjesto u društvu koje počiva na poštivanju vladavine prava te načelima ustavne vladavine. No, tom prilikom mediji su dužni primjenjivati načelo smanjenja količine podataka te objavljivati isključivo one osobne podatke koji su apsolutno nužni u svrhu pravodobnog i potpunog izvještavanja javnosti, odnosno zaokruživanja medijske priče. Konkretnije, a u pogledu imena i prezimena načelno se može istaknuti kako bi se imena i prezimena smjela objaviti isključivo u onim slučajevima koji su nužni i razmjerni za zaštitu viših demokratskih vrijednosti, odnosno osobni podaci se ne smiju objavljivati u slučajevima kad ne postoji opravdana svrha i pravna osnova za njihovu objavu (npr. objava imena i prezimena djeteta ako se ugrožava dobrobit djeteta, objava imena i prezimena svjedoka u sudskim postupcima i sl.).
