Objavljeno: 09.12.2022.
nastavno na Vašu predstavku kojom tražite postupanje Agencije u pravcu uklanjanja osobnih podataka (adrese prebivališta) sudaca porotnika Županijskog suda, a čiji osobni podaci su javno objavljeni od strane medijskog portala xy putem URL poveznice dajemo sljedeći odgovor:
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119 u cijelosti je izravno primjenjiva i obvezujuća u području zaštite osobnih podataka od 25. svibnja 2018. godine, a za čiju primjenu i provođenje na području Republike Hrvatske je nadležna Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Članak 4. stavak 1. točka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka definira osobne podatke kao sve podatke koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka), točni i prema potrebi ažurni, obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).
Nadalje, članak 6. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje kako je obrada osobnih podataka zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.
U članku 17. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je, između ostalog, kako ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose bez nepotrebnog odgađanja te voditelj obrade ima obvezu obrisati osobne podatke bez nepotrebnog odgađanja ako su osobni podaci nezakonito obrađeni te ako
osobni podaci više nisu nužni u odnosu na svrhe za koje su prikupljeni ili na drugi način obrađeni. No, navedeno pravo ispitanika nije apsolutno budući da podliježe određenim ograničenjima iz stavka 3. navedenog članka. U stavku 3. propisano je kako voditelj obrade nije dužan obrisati osobne podatke ispitanika ukoliko su isti potrebni radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informiranja, ako su nužni zbog poštivanja pravne obveze voditelja obrade ili radi ostvarivanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva.
Isto tako ističemo i primjenu članka 3. Zakona o medijima kao posebnog propisa („Narodne novine“ br. 59/04, 84/11 i 81/13) u kojemu je propisano, inter alia, kako se jamči sloboda izražavanja i sloboda medija. Sloboda medija obuhvaća osobito: slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti; pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za različita mišljenja, uvjerenja i za raznolike sadržaje, dostupnost javnim informacijama, uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, slobodu osnivanja pravnih osoba za obavljanje djelatnosti javnoga informiranja, tiskanja i raspačavanja tiska i drugih medija iz zemlje i inozemstva, proizvodnju i objavljivanje radijskog i televizijskog programa, kao i drugih elektroničkih medija, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke. Slobode medija dopušteno je ograničiti samo kada je i koliko je to nužno u demokratskom društvu radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnoga reda i mira, sprječavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti samo na način propisan zakonom.
Člankom 7. stavkom 1. navedenog Zakona također je propisano kako svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.
Članak 8. Zakona propisuje kako nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.
Povodom Vaše konkretne predstavke Agencija je zatražila očitovanje Udruge za promicanje lokalne uprave i samouprave (dalje u tekstu: voditelj obrade) kao registriranog pružatelja elektroničke publikacije, osobito o zakonitoj svrsi i pravnoj osnovi iz članka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka temeljem koje su objavljeni osobni podaci sudaca porotnika u medijskom članku dostupnom na URL poveznici, a posebice mjesto i adresa prebivališta za 36 sudaca porotnika. U zatraženom očitovanju također su zatražene informacije o brisanju osobnih podataka sudaca porotnika, uzimajući u obzir protek vremena od 4 godine na koji su navedeni suci bili izabrani, kao i o izvoru iz kojega su prikupljeni navedeni osobni podaci.
U zaprimljenom očitovanju voditelj obrade u bitnom je istaknuo kako je istina kako je pored imena i prezimena sudaca porotnika objavio i njihove adrese prebivališta, ali kako je to učinjeno bez namjere kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka te kako su sporni osobni podaci samo preneseni sa službenih mrežnih stranica Uprave Brodsko-posavske županije. U nastavku očitovanja također se ističe kako su osobni podaci u opsegu mjesta i adrese prebivališta odmah obrisani, čim je voditelj obrade shvatio kako je u pitanju nešto protuzakonito.
Voditelj obrade se u svome očitovanju zaključno ispričava svima koji su bili pogođeni nenamjernom pogreškom neovisno o tome što su samo preneseni javno objavljeni službeni podaci.
Uzimajući u obzir sve gore navedene propise, kao i navode iz zaprimljenog očitovanja predmetnog voditelja obrade osobnih podataka ističemo kako su mediji slobodni i dužni izvještavati javnost o svim postupcima koji su u interesu javnosti da za njih sazna. Medijske slobode informiranja javnosti su jedne od temeljenih stupova svakog slobodnog demokratskog poretka koje omogućuju svojevrsni nadzor javnosti nad događajima koji pobuđuju njezin interes. Medijska cenzura bi izravno utjecala na demokratičnost i vladavinu prava u slobodnom društvu te sa tog aspekta Agencija kao nadzorno tijelo nije u mogućnosti na takav način zadirati u medijske slobode.
No, netom navedeno ne znači da su mediji potpuno slobodni glede objave i daljnje obrade osobnih podataka ispitanika u medijskim člancima koji su dostupni široj javnosti, odnosno gore istaknuto ne znači da su medijske slobode apsolutne, već su iste podložne određenim ograničenjima, koja su pobliže definirana zakonodavnim okvirom. Kod objave osobnih podataka mediji su kao voditelji obrade osobito dužni poštivati načelo smanjena količine podataka te u medijskim člancima objavljivati isključivo one osobne podatke koji su apsolutno nužni za postizanje svrhe informiranja javnosti. Na tom tragu ističemo i nekoliko odluka Europskog suda pravde koji konstantno upozorava kako su mediji dužni primijeniti test ravnoteže te utvrditi da li u konkretnom slučaju pretežu prava na informiranje javnosti ili prava na zaštitu osobnih podataka ispitanika. U tom smjeru nadalje navodimo kako mediji nisu ovlašteni objaviti široki opseg osobnih podataka već isključivo onaj opseg, odnosno one osobne podatke koji su nužni za zaokruživanje medijske priče svakog događaja ponaosob, odnosno za informiranje javnosti.
U odnosu na isticanje osobnih podataka izabranih sudaca porotnika pri Županijskom sudu od strane predmetnog voditelja obrade osobnih podataka navodimo kako je isti nakon primitka zahtjeva za očitovanjem u okviru svoje obveze iz članka 17. Opće uredbe o zaštiti podataka obrisao sporni opseg osobnih podataka svih sudaca porotnika (mjesto i adresa prebivališta), a što je Agencija utvrdila izravnim pretraživanjem prethodno navedene URL poveznice.
Predmetni voditelj obrade osobnih podataka je imao pravnu osnovu koja izvorno proizlazi iz Zakona o medijima da upozna javnost sa osobama koje će obnašati časnu i odgovornu dužnost suca porotnika te za svoj rad primati, inter alia, propisanu nagradu za svoj rad iz sredstava suda, odnosno u konačnici iz državnog proračuna. Samim time nedvojbeno postoji javni interes da se sazna koje osobe iz javnosti će obnašati navedenu dužnost koja omogućuje i cjelovito ostvarenje načela javnosti te njezinog aktivnog sudjelovanja u predviđenim sudskim postupcima. No, u odnosu na pravilno odvagivanje (test razmjernosti) medijskih sloboda te prava na zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba nije bilo nužno objaviti i adresu prebivališta sudaca porotnika, budući da se objavom iste ne upotpunjava medijska priča o izboru sudaca, već se samo (neizravno) potiče osobe koje imaju maliciozne namjere da iskoriste javno navedene podatke sudaca porotnika u svrhu odmazde zbog sudjelovanja u sudskom postupku koji je rezultirao određenim posljedicama po takve osobe (npr. kazna zatvora).
Budući da je predmetni voditelj obrade osobnih podataka u potpunosti postupio po zatraženom očitovanju Agencije, a osobito obrisao osobne podatke (mjesto i adresa prebivališta) svih 36 u medijskom članku objavljenih sudaca porotnika, Agencija smatra kako se u konkretnom predmetu postigla svrha postupanja (pravo na brisanje), te je također uputila preporuku predmetnom voditelju obrade osobnih podataka sa ciljem upoznavanja istoga sa potrebom vođenja računa o pravilnom odvagivanju dva gore navedena suprotstavljena interesa prilikom objave svih medijskih članaka u kojima se ističu osobni podaci fizičkih osoba.
