Objavljeno. 21.8.2026.
nastavno na Vaš upit u vezi s nazočnošću zainteresirane javnosti sjednici školskog odbora na kojoj se odlučuje o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja te o raspisivanju natječaja za imenovanje ravnatelja, uvodno ističemo da se propisima o zaštiti osobnih podataka ne uređuje pitanje javnosti rada Školskog odbora niti pravo zainteresirane javnosti na nazočnost njegovim sjednicama.
Navedena pitanja uređuju se Zakonom o pravu na pristup informacijama, propisima kojima se uređuje djelatnost odgoja i obrazovanja te statutom i poslovnikom o radu Školskog odbora. Za tumačenje i nadzor nad primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama nadležan je Povjerenik za informiranje, a ne Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Ističemo da je Agencija je nadležna za nadzor nad primjenom Opće uredbe o zaštiti podataka i davanje stručnih mišljenja iz područja zaštite osobnih podataka, ali nije ovlaštena pružati individualizirane pravne savjete niti umjesto voditelja obrade odlučivati o zakonitosti konkretnog postupanja.
Člankom 12. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna informirati javnost o dnevnom redu sjednica službenih tijela, vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad. Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada je riječ o pitanjima kod kojih se javnost po zakonu mora isključiti, odnosno o informacijama za koje postoje zakonska ograničenja prava na pristup.
S aspekta Opće uredbe o zaštiti podataka, iznošenje osobnih podataka tijekom sjednice kojoj nazoči javnost predstavlja obradu osobnih podataka. Takva obrada mora imati odgovarajući pravni temelj iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe te biti u skladu s načelima iz članka 5., osobito načelima zakonitosti, poštenosti i transparentnosti, ograničenja svrhe te smanjenja količine podataka.
Međutim, zaštita osobnih podataka ne podrazumijeva tajnost svakog podatka koji se odnosi na fizičku osobu. Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, nego ga je potrebno uskladiti s drugim temeljnim pravima i legitimnim interesom javnosti za transparentan rad tijela javne vlasti. U tom smislu i članak 86. Opće uredbe predviđa usklađivanje javnog pristupa službenim dokumentima s pravom na zaštitu osobnih podataka.
Slijedom navedenog, sama činjenica da se na sjednici odlučuje o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja, odnosno čelnika javne ustanove, ne predstavlja automatski i dostatan razlog za isključenje javnosti iz cijele točke dnevnog reda. Potrebno je utvrditi koji su osobni podaci nužni za zakonito i transparentno donošenje odluke, a koje podatke treba izostaviti iz javne rasprave.
U javnom dijelu sjednice može se, načelno, navesti ime i prezime osobe koja se predlaže odnosno imenuje za vršitelja dužnosti ravnatelja, njezina trenutačna funkcija ili radno mjesto, relevantna stručna sprema i radno iskustvo te činjenica da ispunjava zakonom propisane uvjete, u opsegu koji je nužan kako bi se mogla razumjeti zakonitost i razlozi donošenja odluke. Također se mogu učiniti dostupnima sama odluka, rezultat glasovanja i druge informacije neposredno povezane s obavljanjem funkcije čelnika javne ustanove. Nije, međutim, opravdano javno čitati cjelokupnu osobnu ili kadrovsku dokumentaciju predložene osobe.
Tijekom javne rasprave osobito je potrebno zaštititi OIB, adresu stanovanja, privatni broj telefona i adresu elektroničke pošte, datum i mjesto rođenja, brojeve i preslike identifikacijskih isprava, vlastoručni potpis, bankovne podatke te podatke o privatnim i obiteljskim okolnostima. Također je potrebno zaštititi posebne kategorije osobnih podataka iz članka 9. Opće uredbe, kao što su podaci o zdravlju ili invaliditetu, rasnom ili etničkom podrijetlu, političkim mišljenjima, vjerskim ili filozofskim uvjerenjima, članstvu u sindikatu, genetski i biometrijski podaci te podaci o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji.
Posebnu zaštitu zahtijevaju i podaci o kaznenim osudama i kažnjivim djelima iz članka 10. Opće uredbe, podaci o eventualnim disciplinskim ili radnopravnim postupcima, kao i podaci učenika, roditelja, drugih kandidata i ostalih trećih osoba. Ako je za donošenje odluke potrebno utvrditi postojanje određene potvrde ili uvjerenja, u pravilu je dovoljno navesti da je utvrđeno ispunjavanje propisanih uvjeta odnosno nepostojanje zakonskih zapreka, bez javnog čitanja sadržaja takvog dokumenta.
Ako bi se tijekom rasprave morale razmatrati okolnosti zbog kojih je prethodnom ravnatelju prestala dužnost ili zbog kojih je privremeno spriječen obavljati poslove, potrebno je izbjegavati javno iznošenje podataka o njegovu zdravstvenom stanju, obiteljskim prilikama, radnopravnim sporovima ili drugim osobnim okolnostima koje nisu nužne za donošenje odluke.
Ako se zaštita određenih osobnih podataka ne može osigurati njihovim izostavljanjem, uporabom općenitih formulacija ili pripremom posebno redigiranih materijala za javni dio sjednice, javnost se može isključiti samo iz onog dijela rasprave u kojem je iznošenje zaštićenih podataka doista nužno. Razlog i opseg takvog ograničenja potrebno je konkretno obrazložiti i evidentirati, nakon čega bi javni dio sjednice trebalo nastaviti. Zaštita osobnih podataka ne bi trebala služiti kao općenito obrazloženje za zatvaranje cijele sjednice ili cijele točke dnevnog reda.
Kod odlučivanja o raspisivanju natječaja i datumu njegove objave u pravilu nema potrebe za iznošenjem osobnih podataka fizičkih osoba. Stoga ta činjenica, sama za sebe, ne predstavlja razlog za isključenje javnosti.
Škola je kao voditelj obrade, sukladno članku 5. stavku 2. i članku 24. Opće uredbe, odgovorna za procjenu zakonitosti, nužnosti i razmjernosti obrade u konkretnim okolnostima. Prije održavanja sjednice potrebno je zatražiti savjet imenovanog službenika za zaštitu podataka, čija je zadaća, sukladno članku 39. Opće uredbe, informirati i savjetovati Školu o svim pitanjima povezanima sa zaštitom osobnih podataka.
