Predložak obavijesti o videonadzoru Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka – Opća uredba o zaštiti podataka je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 25. svibnja 2018. godine. Općom uredbom o zaštiti podataka se predviđaju specifikacije ili ograničenja njezinih pravila pravom države članice te države članice mogu, u mjeri u kojoj je to potrebno radi usklađenosti i kako bi nacionalne odredbe bile razumljive osobama na koje se primjenjuju, elemente Uredbe uključiti u svoje nacionalno pravo. Slijedom navedenog, Republika Hrvatska je dana 27. travnja 2018. godine usvojila Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka koji je stupio na snagu dana 25. svibnja 2018. godine (NN 42/18, u daljnjem tekstu: Zakon) kojim su u Republici Hrvatskoj detaljnije propisani uvjeti obrade osobnih podataka putem uspostavljanja sustava videonadzora. Potrebno je istaknuti kako je odredbom članka 25. stavka 2. Zakona propisano sljedeće: „Ako drugim zakonom nije drugačije određeno, na obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.“, a što upućuje na podrednu primjenu istog u slučaju obrade osobnih podataka putem sustava videonadzora. Europski odbor za zaštitu podataka donio je dana 29. siječnja 2020. Smjernice 3-2019 o obradi osobnih podataka putem video uređaja (dalje u tekstu: Smjernice). Smjernicama se može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/our-documents/guidelines/guidelines-32019-processing-personal-data-through-video_hr Sukladno naprijed citiranim propisima i Smjernicama, Agencija u nastavku donosi preporuke i odgovore na najčešća pitanja u pogledu obrade osobnih podataka putem sustava videonadzora.
- Što podrazumijeva obradu osobnih podataka putem videonadzora?
Videonadzor u smislu odredbi Zakona odnosi se na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane (članak 25. stavak 1. Zakona).
- Pod kojim uvjetima je dopušteno obrađivati osobne podatke putem videonadzora?
Prije svega ističemo kako je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno postojanje pravnog temelja iz odredbe članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka kojim je propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete. Točka (f) prvog podstavka ne odnosi se na obradu koju provode tijela javne vlasti pri izvršavanju svojih zadaća. S tim u vezi, pravni temelj za postavljanje videonadzornog sustava može biti primjerice dokazani legitiman interes voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka. Pravni temelj za obradu osobnih podataka putem videonadzornog sutava može biti primjerice i pravna obveza voditelja obrade u slučaju poslovnica banaka kojima Zakon o zaštiti novčarskih institucija (NN 56/15, 46/21, 114/22) propisuje obvezu postavljanja neprekidnog sustava video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku, a u svrhu zaštite. Legitiman interes voditelj obrade može dokazati provođenjem testa razmjernosti kako bi utvrdio preteže li legitiman interes voditelja obrade ili interesi, temeljna prava i slobode ispitanika. Također, Vodič o obradi osobnih podataka putem videonadzora možete pronaći ovdje: https://arc-rec-project.eu/wp-content/uploads/2021/01/Vodic-za-uporabu-videonadzora.pdf Primjerak testa legitimnog interesa možete pronaći ovdje: https://azop.hr/obrasci-predlosci/ Sukladno Smjernicama, pod pretpostavkom da je videonadzor potreban radi zaštite legitimnih interesa voditelja obrade, sustav videonadzora smije se postaviti samo ako nad legitimnim interesima voditelja obrade ili treće strane (npr. zaštita imovine ili tjelesnog integriteta) ne prevladavaju interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika. Voditelj obrade treba razmotriti:
- do koje mjere nadzor utječe na interese i temeljna prava i slobode pojedinaca te
- dovodi li to do povrede ispitanikovih prava ili negativnih posljedica na njegova prava.
Pored legitimnog interesa, potrebno je istaknuti kako je osobne podatke putem sustava videonadzora dopušteno obrađivati samo u Zakonom propisane svrhe, a slijedom čega je prije uspostavljanja sustava videonadzora potrebno utvrditi svrhu takve obrade.
- U koju svrhu se može provoditi obrada osobnih podataka putem sustava videonadzora?
Prije same obrade potrebno je detaljno utvrditi njezinu svrhu. Te svrhe nadzora preporučljivo je evidentirati u pisanom obliku te je za svaku nadzornu kameru u uporabi potrebno navesti odgovarajuću svrhu. Obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem sustava videonadzora (članak 26. stavak 1. Zakona). U tom smislu ujedno upućujemo i na mišljenje Radne skupine iz članka 29. koje je dostupno na poveznici internet stranice https://ec.europa.eu/justice/article-29/documentation/opinion-recommendation/files/2004/wp89_en.pdf Videonadzorom mogu biti obuhvaćene prostorije, dijelovi prostorija, vanjska površina objekta, kao i unutarnji prostor u sredstvima javnog prometa, a čiji je nadzor nužan za postizanje naprijed navedene svrhe (članak 26. stavak 2. Zakona).
- Primjenjuje li se Opća uredba na obradu osobnih podataka koju provodi fizička osoba tijekom isključivo osobnih ili kućnih aktivnosti?
Obrada osobnih podataka koju provodi fizička osoba tijekom isključivo osobnih ili kućnih aktivnosti nije obuhvaćena primjenom Opće uredbe o zaštiti podataka (članak 2. stavak 2. toč. c) Opće uredbe o zaštiti podataka). Međutim, prema tumačenju Suda Europske unije takozvano “izuzeće kućanstva” treba “tumačiti na način da se odnosi isključivo na aktivnosti u okviru privatnog ili obiteljskog života pojedinaca, što naročito nije slučaj s obradom osobnih podataka koja podrazumijeva njihovu objavu na internetu na način da se pristup tim podacima omogući neodređenom broju osoba” (Sud Europske unije, presuda u predmetu C-101/01, Bodil Lindqvist, 6. studenoga 2003). Sukladno Smjernicama, kad je riječ o video uređajima kojima se nadzire unutrašnjost objekta fizičke osobe, takva situacija može biti obuhvaćena izuzećem kućanstva, međutim to će ovisiti o više čimbenika zbog čega je za donošenje takvog zaključka potrebno provesti sveobuhvatnu procjenu. U nastavku citiramo nekoliko primjera situacija u kojima se primjenjuje izuzeće kućanstva: Primjer: Da bi zabilježio svoj odmor, turist snima videozapise koristeći se i svojim mobilnim telefonom i videokamerom. Snimku je nakon toga pokazao prijateljima i obitelji, ali pristup snimci nije omogućio neodređenom broju osoba. Ta je situacija obuhvaćena izuzećem kućanstava. Primjer: Biciklistica koja se bavi spustom brdskim biciklima želi akcijskom kamerom snimiti svoj spust. Vožnja se odvija na udaljenom području te se biciklistica snimkama planira koristiti u svrhu osobne zabave u privatnosti doma. Iako u određenoj mjeri uključuje obradu osobnih podataka, ta je situacija obuhvaćena izuzećem kućanstava. Primjer: Osoba je postavila videonadzor kojim snima svoj vrt. Posjed je ograđen te samo voditelj obrade i njegova obitelj redovito ulaze u vrt. Ta je situacija obuhvaćena izuzećem kućanstava, pod uvjetom da videonadzorom nije pokriven ni jedan dio javnog prostora ni susjednog posjeda.
- Što učiniti ako primijetite ili posumnjate da susjed neovlašteno snima Vaše dvorište?
Obzirom da ne postoji pravni temelj niti opravdanje za nadziranje i snimanje tuđeg posjeda (dvorišta), preporučljivo je obratiti se prije svega susjedu sa zamolbom da prilagodi kut snimanja na način da postavljena video nadzorna kamera ne zahvaća tuđe (Vaše) dvorište. U cilju njegovanja i očuvanja dobrosusjedskih odnosa, a radi utvrđenja zahvaća li postavljena video nadzorna kamera tuđe dvorište, preporučljivo je da susjed koji je postavio video nadzorni sustav omogućiti Vama uvid u snimku kako bi se utvrdilo zahvaća li postavljena video nadzorna kamera Vaše dvorište. Naime, ponekad je nemoguće postaviti video nadzorne kamere, a da iste zahvate i dio tuđeg dvorišta. U tom slučaju će biti potrebno ograničiti perimetar snimanja kamere na način da isti ne zahvati tuđe dvorište (primjerice zacrnjivanjem spornog dijela sa snimke kamere). Ako susjed i nakon Vašeg upozorenja da je snimanje Vašeg (tuđeg) dvorišta protivno Općoj uredbi o zaštiti podataka nastavi s takvim protupravnim postupanjem, možete se obratiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka sa zahtjevom za utvrđivanjem povrede prava na zaštitu osobnih podataka. Zahtjev za utvrđivanje povrede prava možete podnijeti na sljedeće načine:
- Osobno (usmeno izjaviti na zapisnik)
- pisanim putem na adresu: Agencija za zaštitu osobnih podataka, Ulica grada Vukovara 54, 10 000 Zagreb
- ispunjavanjem online obrasca koji se nalazi u nastavku teksta
- poslati e-mail: azop@azop.hr
- poslati fax na broj: 01/ 46-090-99
Zahtjev za utvrđivanje povrede prava treba biti razumljiv i potpun. Osnovni podaci koje je potrebno navesti u zahtjevu za utvrđivanje povrede prava:
- ime, prezime, OIB i adresu i mjesto stanovanja podnositelja zahtjeva (podaci koji su potrebni radi provođenja postupka i uredne dostave odgovora)
- detaljno opisati u čemu se sastoji povreda prava
- priložiti preslike akata ili dokumenata (npr. fotografije, izvod iz zemljišnih knjiga, ugovore, korespondenciju, policijski zapisnici i dr.) koji potkrepljuju Vaše tvrdnje i koji su relevantni za nadležno postupanje Agencije.
Online obrazac zahtjeva za utvrđivanje prava dostupan je na poveznici Internet stranice https://azop.hr/zahtjev-za-utvrdivanje-povrede-prava/
- Što podrazumijeva nužnost obrade osobnih podataka?
Sukladno Smjernicama, prije uvođenja sustava videonadzora voditelj obrade uvijek bi trebao kritički ispitati:
- je li ta mjera prikladna za postizanje željenog cilja?
- je li ta mjera primjerena i nužna u odnosu na njezine svrhe?
Mjerama videonadzora treba pribjeći samo ako se svrha obrade ne može na zadovoljavajući način postići drugim sredstvima kojima se u manjoj mjeri zadire u prava i slobode pojedinaca. Prije uvođenja sustava kamera voditelj obrade dužan je ocijeniti na kojim su mjestima i u koje vrijeme mjere videonadzora uistinu nužne. Sukladno Smjernicama, videonadzor neće biti nužno potreban ako postoje druga sredstva s pomoću kojih je moguće ostvariti temeljnu svrhu. Stoga je nužnost obrade osobnih podataka putem videonadzora potrebno procijeniti ovisno o okolnostima konkretne situacije.
- Je li potrebna dozvola Agencije za obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora?
Za obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora nije potrebna dozvola Agencije. Međutim, za obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora potreban je valjani pravni temelj iz odredbe članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka i ispunjenje uvjeta propisanih u Zakonu koji u odredbi članka 26. stavka 1. Zakona propisuje kako se obrada osobnih podataka putem videonadzora može provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem sustava videonadzora. Pri tome je potrebno voditi računa kako Zakon propisuje određena ograničenja u pogledu uspostavljanja sustava videonadzora javne površine i određenih prostorija (primjerice videonadzor radnih prostorija ne smije obuhvaćati prostorije za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje).
- Primjenjuje li se Opća uredba o zaštiti podataka kada je riječ o lažnim kamerama?
Opća uredba o zaštiti podataka nije primjenjiva kad je riječ o lažnim kamerama (kamere koje nemaju svrhu kamere, kojima se stoga ne obrađuju nikakvi osobni podaci). Videonadzor se, u smislu odredbi Zakona, odnosi na obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane. Budući da u okviru postavljanja lažne kamere, odnosno simuliranog videonadzora ne postoji sustav pohrane niti dolazi do obrade osobnih podataka ispitanika, ističemo kako u konkretnom slučaju ne dolazi do primjene Opće uredbe o zaštiti podataka.
- Koje su obveze voditelja obrade u pogledu transparentnosti i dostavljanja informacija ispitanicima?
Ispitanike je potrebno obavijestiti o prostorima koji su pod videonadzorom. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade dužan je označiti da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom (članak 27. stavak 1. Zakona)
- Gdje se mora nalaziti oznaka da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom?
Oznaka mora biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja (članak 27. stavak 1. Zakona). Primjerice ako se postavlja videonadzor u unutrašnjosti trgovine, oznaka mora biti istaknuta na ulaznim vratima trgovine kako bi pojedinci prije ulaska u prostor koji se nalazi pod videonadzorom bili informirani da će se njihovi podaci prikupljati i obrađivati putem sustava videonadzora. Informacije bi trebale biti prikazane na takav način da ispitanik može lako prepoznati okolnosti nadzora prilikom ulaska u nadzirano područje (otprilike u razini očiju).
- Što mora sadržavati obavijest o prostorima koji su pod videonadzorom?
Obavijest treba sadržavati lako razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije:
- da je prostor pod videonadzorom,
- podatke o voditelju obrade,
- podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.
Osim navedenih podataka, ispitaniku je potrebno pružiti i sljedeće informacije:
- koja je svrha i pravna osnova za obradu osobnih podataka,
- tko ima pravo pristupa tim podacima,
- koji je vremenski rok pohrane zapisa videonadzora,
- da li se snimke videonadzora prenose u treće zemlje ili međunarodne organizacije (one koje nisu članice EU),
- o postojanju prava da se od voditelja obrade zatraži pristup osobnim podacima, ispravak, brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade podataka koji se na njega odnose, prava na ulaganje prigovora na obradu takvih podataka te na prenosivost njegovih podataka drugom voditelju obrade,
- o pravu na podnošenje prigovora nadzornom tijelu (Agenciji za zaštitu osobnih podataka).
Navedene informacije mogu biti sastavni dio obavijesti o videonadzoru ili se mogu nalaziti na nekom drugom dokumentu koji će biti lako dostupan ispitaniku (npr. na letcima ili plakatima unutar prostora poslovnog subjekta ili na njegovim internet stranicama). Ukoliko navedene informacije nisu sastavni dio obavijesti o videonadzoru, na obavijesti bi trebala biti navedena informacija na koji način ispitanici mogu doći do tih informacija. Smjernice preporučuju da bi obavijest o videonadzoru trebala sadržavati sljedeće informacije:
- prostor se nalazi pod videonadzorom (grafička oznaka i natpis),
- podatke o voditelju obrade,
- podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava, uključujući i podatke o službeniku za zaštitu podataka (ukoliko je imenovan službenik),
- vrijeme čuvanja odnosno pohrane osobnih podataka ili naznaku da se radi o live streamingu, kao i podatke o potencijalnoj razmjeni video snimki s trećim osobama,
- svrhu obrade,
- prava ispitanika,
- informaciju gdje se nalaze cjelovite informacije o obradi osobnih podataka putem videonadzora.
Navedenoj Smjernici može se pristupiti putem sljedeće poveznice: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/our-documents/guidelines/guidelines-32019-processing-personal-data-through-video_hr. Predložak obavijesti o videonadzoru dostupna je na poveznici internet stranice: https://azop.hr/wp-content/uploads/2022/08/template-obavijest-videonadzor.pptx, https://azop.hr/wp-content/uploads/2020/12/9-obavijestvideonazdor-1.png
- Tko ima pravo pristupa osobnim podacima prikupljenim putem videonadzora?
Pravo pristupa osobnim podacima prikupljenim putem videonadzora ima odgovorna osoba voditelja obrade odnosno izvršitelja obrade i/ili osoba koju on ovlasti (članak 28. stavak 1. Zakona). Odgovorna osoba u poslovnom subjektu može biti primjerice direktor. Naprijed navedene osobe ne smiju koristiti snimke iz sustava videonadzora suprotno svrsi utvrđenoj u odredbi članka 26. stavka 1. Zakona (obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine). Ovlaštene osobe ne smiju primjerice davati snimke na uvid drugim osobama ili objavljivati snimke na internetu ili drugim medijima. Sustav videonadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba (članak 28. stavak 3. Zakona). Pristup podacima prikupljenim putem videonadzora imaju nadležna državna tijela u okviru obavljanja poslova iz svojeg djelokruga (članak 28. stavak 5. Zakona). Primjerice u slučajevima počinjenja kaznenih i prekršajnih djela, na zahtjev bi se policiji mogao omogućiti pristup podacima prikupljenim putem videonadzora u svrhu provođenja odgovarajućih radnji u okviru istrage. Bitno je na odgovarajući način zaštititi uređaje za pohranu video nadzornih snimki (snimač) od neovlaštenog pristupa. Potrebno je na uređaju postaviti korisnička imena i lozinke za ovlaštene osobe, a same uređaje za pohranu snimki fizički zaštititi smještanjem u odgovarajući uredski namještaj i/ili prostorije koje su pod ključem.
- Tko je voditelj obrade, a tko izvršitelj obrade kod poslovnih subjekata?
Poslovni subjekt je voditelj obrade ukoliko samostalno obrađuje podatke video nadzornog sustava ili od drugog poslovnog subjekta koristi uslugu video nadzornog sustava (npr. ugovorio je zaštitarske usluge s društvom koje se bavi pružanjem zaštitarskih usluga), a ukoliko u ime drugoga pruža uslugu video nadzornog sustava (obrađuje podatke putem video nadzornog sustava) tada je izvršitelj obrade. Ukoliko poslovni subjekt samostalno obrađuje podatke putem videonadzora tada treba propisati tko su odgovorne osobe koje imaju pravo pristupa snimkama videonadzora unutar poslovnog subjekta, a ako koristi uslugu drugog poslovnog subjekta (izvršitelja obrade) tada to treba definirati ugovorom ili drugim pravnim aktom. Također bi ovlašteni zaposlenici izvršitelja obrade trebali propisati odgovarajući dokument (npr. izjava o povjerljivosti) kojim se obvezuju da će štititi osobne podatke koje voditelj obrade obrađuje sukladno zakonskim propisima iz područja zaštite osobnih podataka (sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona).
- Koje su obveze voditelja obrade u pogledu zapisa za evidentiranje pristupa snimkama videonadzora?
Voditelj obrade i izvršitelj obrade dužni su uspostaviti automatizirani sustav zapisa za evidentiranje pristupa snimkama videonadzora (tzv. logove) koji će sadržavati vrijeme i mjesto pristupa, kao i oznaku osoba koje su izvršile pristup podacima prikupljenim putem videonadzora (članak 28. stavak 4. Zakona). Obično svi uređaji za pohranu imaju u sebi opciju evidentiranja pristupa korisnika, vremena pristupa i što je korisnik radio u sustavu videonadzora (tzv. logove) te je navedenu opciju potrebno uključiti.
- Koje su još dodatne obveze voditelja obrade i izvršitelja obrade?
Voditelj obrade i izvršitelj obrade moraju poduzeti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti podataka koji se obrađuju putem sustava videonadzora, a sve uzimajući u obzir najnovija dostignuća, troškove provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizik različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca (članak 32. Opće uredbe za zaštitu podataka).
- Koliko dugo je dopušteno čuvati snimke dobivene putem videonadzora?
Snimke dobivene putem videonadzora mogu se čuvati najviše šest mjeseci, osim ako je drugim zakonom propisan duži rok čuvanja ili ako su dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom istovrijednom postupku (članak 29. Zakona). Vodeći računa da je Općom uredbom za zaštitu podataka propisano da se osobni podaci obrađuju onoliko dugo koliko za to postoji svrha, voditelj obrade treba propisati i kraći rok čuvanja snimki.
- Postoje li ograničenja u pogledu uspostavljanja videonadzora? Je li dopušteno uspostaviti videonadzor javnih površina?
Videonadzor radnih prostorija ne smije obuhvaćati prostorije za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje (članak 30. stavak 2. Zakona). Nije dopušteno snimanje prostora u tuđem vlasništvu (posjedu) kao ni snimanje javne površine. Praćenje javnih površina putem videonadzora dozvoljeno je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, samo ako je propisano zakonom, ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine (članak 32. stavak 1. Zakona).
- Koje su sankcije za kršenje odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona u pogledu obrade podataka putem sustava videonadzora?
Prema odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka povredu je moguće sankcionirati upravnim novčanim kaznama koje se mogu izricati uz ili umjesto drugih sankcija poput upozorenja, opomena, zabrana, ograničenja itd. Ako je riječ o manjoj povredi fizičke osobe i ako bi upravna novčana kazna bila nerazmjerna, ista se neće izricati, nego će se izreći opomena. Postoje dva seta kršenja: za neka kršenja (obveze voditelja i izvršitelja obrade te certifikacijskog tijela i tijela za praćenje kodeksa ponašanja) propisana je maksimalna kazna u iznosu od 10 milijuna eura ili 2% godišnjeg prometa na svjetskoj razini, a za druga kršenja (načela obrade, prava ispitanika, prijenosi u treće države, obveze u skladu s nacionalnim pravom, nepoštovanja naredbe ili pravo pristupa nadzornog tijela) propisana je maksimalna kazna do 20 milijuna eura ili 4% godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tomu što je veće. U slučaju postupanja protivno odredbama Zakona u pogledu obrade podataka putem ustava videonadzora Agencija za zaštitu osobnih podataka izreći će upravnu novčanu kaznu odgovornim osobama. Sukladno odredbi članka 51. Zakona, upravnom novčanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna kaznit će se:
- voditelj obrade i izvršitelj obrade koji ne označe objekt, prostorije, dijelove prostorije te vanjsku površinu objekta na način propisan člankom 27. Zakona,
- voditelj obrade i izvršitelj obrade koji ne uspostave automatizirani sustav zapisa za evidentiranje pristupa snimkama videonadzora, sukladno članku 28. stavku 4. Zakona,
- odgovorna osoba voditelja obrade odnosno izvršitelja obrade i/ili osoba koju on ovlasti koja koristi snimke iz sustava videonadzora suprotno svrsi utvrđenoj u članku 26. stavku 1. Zakona
- Primjenjuje li se Opća uredba o zaštiti podataka na sustave videonadzora bez pohrane – tzv. live streaming?
Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje se na sustave videonadzora bez pohrane – tzv. live streaming, a što znači da je za takvo prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno postojanje pravnog temelja iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka kojim je propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete. Napominjemo kako se videonadzor u smislu odredbi Zakona odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane (članak 25. stavak 1. Zakona). Slijedom navedenog, u slučaju kada se tzv. live streaming odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane, tada je potrebno voditi računa da je takvo prikupljanje i obrada moguća pod uvjetima propisanim Zakonom, a osobito je potrebno voditi računa o svrsi obrade. Obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem sustava videonadzora (članak 26. stavak 1. Zakona). Videonadzorom mogu biti obuhvaćene prostorije, dijelovi prostorija, vanjska površina objekta, kao i unutarnji prostor u sredstvima javnog prometa, a čiji je nadzor nužan za postizanje naprijed navedene svrhe (članak 26. stavak 2. Zakona).
- Koji su uvjeti za korištenje kamera u vozilu za snimanje prometa – tzv. dash board kamera?
Prvenstveno ističemo kako je odredbom članka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka definirano njezino glavno područje primjene te je stavkom 1. propisano da se ista primjenjuje na obradu osobnih podataka koja se u cijelosti obavlja automatizirano te na neautomatiziranu obradu osobnih podataka koji čine dio sustava pohrane ili su namijenjeni biti dio sustava pohrane. S druge strane, stavkom 2. točkom c) navedenog članka Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da se Uredba ne odnosi na obradu osobnih podataka koju provodi fizička osoba tijekom isključivo osobnih ili kućnih aktivnosti. Slijedom navedenog, ukoliko bi u konkretnom slučaju dolazilo do snimanja vlastite vožnje dash kamerom samo za osobnu aktivnost, ističemo kako navedena aktivnost obrade ne potpada pod primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka. Dodatno napominjemo kako je u Smjernici o obradi osobnih podataka putem video uređaja usvojenoj 29. siječnja 2020. godine od strane Europskog odbora za zaštitu podataka propisano da je prilikom uporabe takvih kamera (npr. u svrhu prikupljanja dokaza u slučaju nesreće) važno osigurati da ista konstantno ne bilježi promet, kao ni osobe koje su blizu ceste. U protivnom, interes za snimanje video snimki kao dokaza u teorijskom slučaju prometne nesreće ne može opravdati to ozbiljno zadiranje u prava ispitanika. Zaključno, ističemo da ukoliko navedene video snimke budu javno objavljene, tada će takva obrada osobnih podataka potpadati pod primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka budući da u tom slučaju ista nadilazi isključivo osobne aktivnosti fizičkih osoba. Navedena iznimka od primjene odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka odnosi se samo na snimanje vlastite vožnje, a ne i na snimanje vožnje drugih osoba (primjerice zaposlenika određenog društva). U slučaju snimanja zaposlenika određenog društva, tada poslodavac mora poštivati propise koji se odnose na obradu osobnih podataka zaposlenika putem videonadzora. Također je preporučljivo nakon parkiranja vozila na javnim parkirnim mjestima, odnosno mjestima koja nisu u vlasništvu vlasnika vozila isključiti kameru u vozilu za snimanje prometa i pohranu podataka, u suprotnom vlasnik vozila postaje voditelj obrade za klasičan videonadzorni sustav i potrebno je udovoljiti svim zakonskim odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka vezano za obradu osobnih podataka putem videonadzornog sustava.
- Je li dopušteno koristiti sustav videonadzora prilikom provedbe vozačkog ispita?
Videonadzor, u smislu odredbi Zakona, odnosi se na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane (članak 25. stavak 1. Zakona). Potrebno je istaknuti kako je odredbom članka 25. stavka 2. Zakona propisano sljedeće: „Ako drugim zakonom nije drugačije određeno, na obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.“ S tim u vezi, u konkretnom slučaju u primjeni je i Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22) koji u odredbi članka 208. stavka 7. određuje kako tijekom provedbe vozačkog ispita iz nastavnog predmeta “Upravljanje vozilom” ovlaštena stručna organizacija iz odredbe članka 206. Zakona koristi sustav audiosnimanja i videosnimanja tehničkim uređajem u svrhu ujednačavanja standarda i kriterija provedbe vozačkih ispita te se videosnimanjem bilježe prometne situacije ispred vozila, a audiosnimanjem bilježi se komunikacija ovlaštenog ispitivača s kandidatom za vozača unutar ispitnog vozila. Sukladno stavku 8. istog članka zakona ovlaštena stručna organizacija dužna je snimljene podatke dati na uvid na zahtjev ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Sukladno odredbi stavka 9. istog članka zakona audiosnimke i videosnimke iz stavka 7. predmetnog članka čuvaju se godinu dana. Ujedno skrećemo pozornost kako je temeljem odredbe članka 17. stavka 1. Pravilnika Hrvatskog autokluba o organiziranju i provođenju vozačkih ispita (33/09, 29/12, 26/14, 42/16, 141/20) određeno kako ovlašteni ispitivač Hrvatskog autokluba tijekom provedbe ispita iz nastavnog predmeta “Upravljanje vozilom” za pojedinu kategoriju vozila obvezno koristi sustav audio-video snimanja tijeka provedbe ispita. S tim u vezi, postupak snimanja uređen je posebnim propisom kako bi se poštovala pravna obveza voditelja obrade, a s tim u vezi i obrada osobnih podataka koja se vrši sukladno supra navedenom propisu može biti utemeljenje za pravni temelj iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka.
