HR | EN

logo
header pozadina-min

Zagreb Security Forum 2020: „Hibridne prijetnje i ratovi u 21. stoljeću – kako učiniti društvo i infrastrukturu otpornima“

Predstavnica Agencije za zaštitu osobnih podataka, 7. rujna 2020. sudjelovala je  na Zagrebačkom sigurnosnom forumu pod nazivom „Hibridne prijetnje i ratovi u 21. stoljeću – kako učiniti društvo i infrastrukturu otpornima“.

U fokusu ovogodišnjeg Foruma, koji predstavlja vodeći godišnji susret inozemnih i hrvatskih stručnjaka za informacijsku sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture u Jugoistočnoj Europi, bilo je prepoznavanje i suočavanje sa složenim oblicima hibridnih prijetnji s ciljem organiziranja učinkovite i preventivne zaštite temeljnih društvenih vrijednosti, demokratskog sustava i kritične infrastrukture, s naglaskom na energetsku i cyber infrastrukturu.

Okupljeni stručnjaci istaknuli su da su države svakodnevno izložene hibridnim prijetnjama, a hibridni napadači iskorištavaju postojeće i stvaraju nove ranjivosti/podjele društva, demokratskih struktura i institucija koristeći političke, gospodarske, vojne, civilne, sigurnosne, obavještajne, energetske, medijske, informacijske i komunikacijske sustave i resurse.

Tijekom posljednjeg desetljeća niz državnih i nedržavnih aktera razvio je digitalne marketinške tehnike, poboljšane kibernetičkim i psihološkim operacijama koje koriste s ciljem mijenjanja političke stvarnosti, ostvarivanja profita i oblikovanja javnog znanja.

Takve tehnike često uključuju hakerske napade, širenje propagande i dezinformacija, a navedeno izaziva posebnu zabrinutost u kontekstu COVID-19 pandemije, koja može poslužiti kao poligon za hibridno djelovanje s ciljem ugroze sigurnosnih sustava država i stvaranja alternativnog pogleda na svijet osmišljenog tako da potkopava demokratske vrijednosti. Od vitalnog je značaja da se ova globalna zdravstvena kriza ne pretvori i u globalnu sigurnosnu krizu.

Lažne vijesti i poruke koje uzrokuju polarizaciju u društvu vrlo je lako širiti u digitalnom ekosustavu, osobito putem društvenih medija, a cilj je potaknuti pojedince na reakciju i svojevrstan angažman. To je najlakše postići kroz senzacionalističke poruke i dezinformacije koje u ljudima izazivaju snažne emocije kao što su strah, bijes i mržnja.

Širenje dezinformacija podrazumijeva namjerno stvaranje i širenje lažnih i/ili izmanipuliranih informacija s namjerom obmanjivanja i/ili dovođenja u zabludu. Dezinformacije teže produbljivanju podjela unutar i između zemalja, te potkopavanju povjerenja ljudi u nacionalne vlade.

Kampanje dezinformiranja koje provode državni i nedržavni akteri imaju za cilj stvoriti nepovjerenje u demokratske institucije i predstaviti autoritarne režime uspješnijima u suočavanju sa zdravstvenom krizom. Također, predstavljaju rizik jer potkopavaju ključne preporuke javnog zdravstva.

Nadalje, hibridne operacije koje uključuju kampanje deziformiranja predstavljaju sve veću opasnost za demokratske i transparentne izborne procese, a čemu smo svjedočili u slučaju Cambridge Analytica.

U današnje digitalno doba kad se mnogobrojni poslovni modeli i procesi baziraju na prikupljanju velikih količina podataka, s ciljem predviđanja ljudskog ponašanja i ostvarivanja profita, glasovi birača često se nastoje pridobiti na nepošten, nezakonit i manipulativan način. Nažalost, bilo je pitanje vremena kad će različiti državni i nedržavni akteri uvidjeti da mogu iskoristiti ovaj netransparentan sustav u svrhu postizanja svojih političkih ciljeva.

Velike količine osobnih podataka koje često neoprezno i prekomjerno dijelimo na društvenim mrežama predstavljaju veliku opasnost za pojedince, društvo, nacionalne i europske institucije. Osobne podatke hibridni napadači mogu zloupotrijebiti za manipulaciju sigurnosnim procesima, a čime se ugrožavaju temelji našeg demokratskog sustava i podriva povjerenje u državne institucije.

Sudionici foruma zaključili su da je sveobuhvatno razumijevanje informacijskog okruženja, posebno dezinformacija, ključno kako bi se omogućio vjerodostojan odgovor na ove prijetnje.

Svi sukobi koji nas očekuju u budućnosti koristit će hibridne napade na ključnu infrastrukturu, a  potonjima će posebno biti izložen identitet, odnosno sve ono što određenu zajednicu čini kohezivnom grupom.

Kako bi se zaštitili od hibridnih prijetnji,  potreban je zajednički i koordinirani odgovor svih dionika: od nacionalnih vlada, regulatornih tijela, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, privatnih poduzeća, medija i pojedinca. Na pojedincima je da razviju kritičko razmišljanje, a na državama i organizacijama sustave za rano prepoznavanje takvih prijetnji i reakciju.

A

Povezano

Agencija pokreće nadzorno postupanje nad HZZO

Agencija pokreće nadzorno postupanje nad HZZO

Agencija za zaštitu osobnih podataka temeljem napisa iz medija pokrenut će žurno nadzorno postupanje nad Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje zbog mogućeg kibernetičkog napada. Ovim putem upozoravamo građane da e-poruke koje zaprime od "Hrvatskog zavoda za...

X
Skip to content