Agencija za zaštitu osobnih podataka kao nacionalno nadzorno tijelo nadzire provođenje zaštite osobnih podatka na zahtjev ispitanika ili po službenoj dužnosti. Sukladno čl.34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (“Narodne novine”, broj 42/18) svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno ovim Zakonom i Općom uredbom o zaštiti podataka može Agenciji podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava.

• Osobno
• pisanim putem na adresu: Agencija za zaštitu osobnih podataka, Selska cesta 136, 10 000 Zagreb
• poslati fax na broj: 01/ 46-090-99
• poslati e-mail: azop@azop.hr

• Osnovni podaci koje je potrebno navesti u zahtjevu za zaštitu prava:
  ime, prezime/naziv i adresa – podaci su potrebni radi provođenja postupka i dostave odgovora
• navesti u čemu se sastoji povreda prava
• u slučaju potrebe na traženje Agencije bit ćete zamoljeni dostaviti preslike akata ili dokumenata u svezi rješavanja povrede prava po Vašem zahtjevu

Općom uredbom o zaštiti podataka se predviđaju specifikacije ili ograničenja njezinih pravila pravom države članice, te države članice mogu, u mjeri u kojoj je to potrebno radi usklađenosti i kako bi nacionalne odredbe bile razumljive osobama na koje se primjenjuju, elemente Opće uredbe o zaštiti podataka uključiti u svoje nacionalno pravo.
Nadalje, u uvodnoj odredbi 10 propisuje se da se Općom uredbom o zaštiti podataka ne isključuje pravo države članice kojim se utvrđuju okolnosti posebnih situacija obrade, što uključuje preciznije određivanje uvjeta pod kojima je obrada osobnih podataka zakonita.

Slijedom navedenog, Republika Hrvatska je dana 27. travnja 2018. godine usvojila Zakon o provedbi Opće Uredbe o zaštiti podataka koji je stupio na snagu dana 25. svibnja 2018. godine (“Narodne novine” br. 42/2018).

Obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem videonadzora.
Voditelj obrade ili izvršitelj obrade su dužni označiti da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom, a oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja te sadržavati jednostavnu i razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju najmanje sljedeće informacije:

• da je prostor pod videonadzorom
• podatke o voditelju obrade
• te podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.

Sustav videonadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba, a odgovorne osobe koje imaju pravo pristupa osobnim podacima ne smiju koristiti snimke suprotno svrsi u koju je postavljen videonadzor.

Kod videonadzora u stambenim zgradama suvlasnici stambene zgrade predstavljaju voditelje obrade u smislu odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka, dok društvo s kojim je potpisan ugovor o ugradnji sustava videonadzora predstavlja izvršitelja obrade te stoga ugovor potpisan s navedenim društvom kao izvršiteljem obrade mora sadržavati sve podatke iz članka 28. stavka 3. Opće uredbe o zaštiti podataka.

U tom smislu također je važno naglasiti kako je za uspostavu videonadzora u stambenim odnosno poslovno-stambenim zgradama potrebna suglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. Videonadzor može obuhvatiti samo pristup ulascima i izlascima iz stambenih zgrada te zajedničke prostorije u stambenoj zgradi.

Kontinuirano praćenje javnih površina dozvoljeno je isključivo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, samo ako je propisano zakonom, ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine. Dakle, fizičke osobe ne smiju kontinuirano pratiti/snimati javnu površinu (npr. putem fiksnih kamera).