Navođenje OIB-a opunomoćenika ovrhovoditelja prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu u sustav e-Ovrhe

Objavljeno 10.11.2023.

Vezano uz Vaš upit Agenciji za zaštitu osobnih podataka o tome je li obveza navođenja OIB-a opunomoćenika ovrhovoditelja prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu u sustav e-Ovrhe sukladan propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka, Agencija navodi sljedeće:

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 25. svibnja 2018. godine.

Agencija za zaštitu osobnih podataka je neovisno nadzorno tijelo odgovorno za praćenje primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18). Agencija također obavlja nadzor nad provedbom Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Opća uredba o zaštiti podataka utvrđuje pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka. Njome se štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka.

Člankom 6. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:

(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;

(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;

(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;

(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;

(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;

(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade ili izvršavanje zadaće od javnog interesa/službene ovlasti voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade ili, u pogledu obrade iz stavka 1. točke e), mora biti nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade.

U konkretnom slučaju u primjeni su Ovršni zakon (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020 i 114/2022) i Pravilnik o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku (NN 43/2021 i 94/2021).

Temeljem članka 39. stavka 1. točke 3. Ovršnog zakona, prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati, između ostalog, ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj.

Podnošenje prijedloga za ovrhu u elektroničkom obliku uređeno je Pravilnikom o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku. Prilog 1. navedenog Pravilnika je Obrazac prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, koji, između ostalog, sadrži rubriku „OIB punomoćnika ovrhovoditelja“.

Zaključno, obveza navođenja OIB-a punomoćnika ovrhovoditelja prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu putem aplikacije e-Ovrha je propisana supra navedenim nacionalnim propisima te je sukladna i propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka.