Obrada osobnih podataka od strane političkih stranaka

Prvenstveno napominjemo kako je za svaku obradu (prikupljanje, bilježenje, uporabu…) osobnih podataka potrebno postojanje zakonite svrhe i valjane pravne osnove, kako to proizlazi iz članaka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.

Politička stranka, kandidat ili drugi sudionik izborne promidžbe, kao voditelj obrade, mora se voditi načelima obrade osobnih podataka, koja su propisana člankom 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, a koje traže da osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti); prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); i obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti). Također, voditelj obrade odgovara za usklađenost s navedenim načelima te je mora biti u mogućnosti dokazati (načelo pouzdanosti).

Posebno ističemo kako je za obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno postojanje zakonitog pravnog temelja. Odnosno kako bi obrada bila zakonita, potrebno je ispuniti najmanje jedno od sljedećeg (članak 6. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka), a u kontekstu izbora primjenjive su sljedeće pravne osnove:

• ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha (primjer: član političke stranke dao je pristanak da se njegova fotografija objavi na društvenoj mreži političke stranke)
• obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora (primjer: politička stranka sklapa ugovor s fizičkom osobom za određeni angažman u okviru političke kampanje)
• obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade (primjer: objava osobnih podataka fizičke osobe – donatora političke stranke)
• obrada je nužna za izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade (primjer: dostavljanje prijedloga lista za izbor zastupnika u Sabor Državnom izbornom povjerenstvu)
• obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade (primjer: slanje članovima stranke poziv za politički skup)

Ukoliko voditelj obrade (npr. politička stranka) nema utvrđen jedan od gore navedenih pravnih temelja za obradu osobnih podataka, tada postupa protivno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka te riskira visoke kazne propisane Uredbom.

Podaci o političkim mišljenjima predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka u smislu odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Obrada takvih podataka je načelno zabranjena, stoga je za njihovu obradu, uz pravni temelj (iz članka 6. stavka 1.), potrebno i postojanje jedne od iznimaka iz članka 9. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka. U kontekstu izbora primjenjive su iznimke:

• izričita privola ispitanika za jednu ili više svrha (primjer: građanin je dao privolu za zaprimanje e-poruka od političke stranke čiji nije član)
• obrada se provodi u sklopu legitimnih aktivnosti tijela pod uvjetom da se takva obrada odnosi samo na članove ili bivše članove ili na osobe koje imaju redovan kontakt s tijelom (primjer: član političke stranke zaprima personalizirane poruke od strane stranke)
• obrada se odnosi na osobne podatke za koje je očito da ih je objavio ispitanik (primjer: osoba je sama na društvenoj mreži objavila da je član ili simpatizer određene stranke/kandidata)
• obrada je nužna u statističke svrhe (primjer: izborne ankete)

Političke stranke na transparentan, jasan i sažet način moraju informirati građane o obradi njihovih osobnih podataka, sukladno članku 13., odnosno 14. Informacije moraju biti lako dostupne, primjerice na internetskim stranicama stranke, lecima i slično, odnosno birači u svakom trenutku moraju imati mogućnost pristupa svim relevantnim informacijama o obradi njihovih osobnih podataka (koji je pravni temelj za obradu, koji osobni podaci se prikupljaju, koliko se dugo čuvaju, tko su eventualni primatelji tih podataka itd.)

 

Slanje promidžbenih poruka biračima

Političke stranke i kandidati kontaktiraju birače i potencijalne birače putem raznih kanala kako bi promovirali sebe i svoj program. Za potrebe oglašavanja i slanja personaliziranih poruka biračima u pravilu se mogu oslanjati na privolu ispitanika ili na legitimni interes. Primjerice, ako je birač simpatizer ili član određene političke stranke i/ili njezin donator on može očekivati personalizirane poruke iste, odnosno politička stranka ili kandidat ima legitiman interes za slanje takvih poruka. Kako bi dokazao svoj legitiman interes voditelj obrade trebao bi provesti test razmjernosti.

No, birač u svakom trenutku ima pravo na prigovor na obradu osobnih podataka, odnosno može se usprotiviti primanju poruka, bez obzira je li dao privolu ili politička stranka ima legitiman interes. To bi se pravo biraču trebalo izričito dati na znanje i predstaviti mu se jasno i odvojeno od svih drugih informacija, što znači da bi svaka marketinška poruka trebala sadržavati i obavijest ispitaniku da se u svakom trenutku može usprotiviti daljnjem dobivanju takvih poruka (primjerice u poslanoj poruci potrebno je dostaviti i link za odjavu takvih poruka). Ako se ispitanik odnosno birač usprotivi dobivanju poruka, politička stranka/kandidat više ne smije slati iste.

 

Objava osobnih podataka kandidata i donatora

S obzirom na to da Agencija zaprima upite u vezi pravnog temelja objave osobnih podataka kandidata, ali i pritužbi fizičkih osoba koje su donatori političkih stranaka zbog javne objave tih podataka, navodimo kako je u konkretnom slučaju u primjeni Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, odnosno Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Naime Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 116/19, 109/00, 53/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 19/15, 104/15, 98/19) propisano je da će Državno izborno povjerenstvo u roku od 48 sati od isteka roka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti sve pravovaljano predložene liste te imena i prezimena kandidata za svaku izbornu jedinicu.

Sukladno članku 39. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19 i 98/19), političke stranke te osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista odnosno nositelji lista grupe birača i kandidati dužni su izvješća o donacijama dostavljati Državnom izbornom povjerenstvu, koje je pak dužno navedena izvješća objaviti na svojim mrežnim stranicama. Navedeno izvješće sadrži osobno ime odnosno naziv i adresu te osobni identifikacijski broj donatora, datum uplate donacije, uplaćeni iznos donacije te vrstu svake pojedine donacije. Podaci o adresi donatora fizičke osobe se ne objavljuju.

Dakle, gore navedene odredbe pravna su osnova za obradu odnosno objavljivanje osobnih podataka kandidata i donatora te isti ne mogu prigovoriti na javnu objavu osobnih podataka, a njihovi podaci mogu se koristiti samo u svrhu za koju su objavljeni.

 

Preporuka Agencije

Preporuka je Agencije svim političkim strankama, kandidatima i drugim sudionicima izborne promidžbe da se u izlaganju svojih programa što više obraćaju građanima/biračima na načine koji ne uključuju nužno i obradu njihovih osobnih podataka (primjerice putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem nepersonaliziranih letaka, brošura i ostalih materijala u kojima izlažu i obrazlažu svoj program). Za slanje personaliziranih brošura, pisama, letaka i inih materijala (uključivo i slanja SMS, MMS poruka ili poruka e-pošte) koji su naslovljeni na točno određenog građanina/birača s navođenjem njegovih osobnih podataka, potrebno je voditi računa o postojanju zakonitog pravnog temelja.

Apeliramo na političke stranke, kandidate i druge sudionike izbora da osobne podatke članova stranaka, simpatizera, odnosno birača obrađuju sukladno zakonodavnom okviru koji uređuje zaštitu osobnih podataka, jer u slučaju kršenja odredbi Uredbe, Agencija ima ovlasti izreći korektivne mjere (npr. izdati službenu opomenu, upozorenje, ograničiti ili zabraniti obradu itd.) od kojih je najstroža upravna novčana kazna.

Birače upućujemo na njihova prava koja im pripadaju temeljem Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, kao i pravo da budu informirani o obradi svojih osobnih podataka (primjerice, birači imaju pravo znati koja je pravna osnova za obradu njihovih osobnih podataka, koliko se dugo pohranjuju, s kime će dijeliti itd.) od strane voditelja obrade (političke stranke, nezavisnih lista, kandidata itd.) Više o pravima https://azop.hr/prava-ispitanika/

Naposljetku, ističemo da sukladno članku 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18), svatko tko smatra da mu je povrijeđeno pravo zajamčeno Općom uredbom o zaštiti podataka i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, može podnijeti Agenciji zahtjev za utvrđivanje povrede prava https://azop.hr/zahtjev-za-utvrdivanje-povrede-prava/