U sklopu EU projekta PRO-RES AZOP predstavio rezultate ankete za službenike za zaštitu podataka

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, u srijedu 13. listopada 2021., predstavljeni su rezultati EU projekta PRO-RES (Promoting integrity in the use of research results in evidence based policy: A focus on non-medical research), financiranog iz EU programa Horizon 2020, a koji za cilj ima poticati donositelje odluka, kreatore politika i njihove savjetnike da prije donošenja svojih odluka istraže znanstveno utemeljene dokaze dobivene istraživanjima provedenim na etičan i čestit način. Na predstavljanju rezultata projekta kojeg vodi izv. prof. dr. sc. Zvonimir Koporc sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta, nazočio je i ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Zdravko Vukić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, članovi Etičkog povjerenstva Hrvatskog katoličkog sveučilišta te predstavnici Agencije za mobilnost i programe EU.

U okviru PRO-RES projekta Agencija za zaštitu osobnih podataka i Hrvatsko katoličko sveuličište proveli su dva istraživanja.  U središtu prvog istraživanja  je obrada i zaštita osobnih podataka u znanstvenim istraživanjima, dok se drugo istraživanje bavilo ulogom službenika za zaštitu podataka s fokusom na znanstveno istraživačke institucije, njihovo opterećenje, dojmove, razumijevanje njihove uloge, nivo edukacije te općenitu motiviranost za obavljanje poslova i zadataka iz područja zaštite osobnih podataka. Rezultati provedenih istraživanja objavljeni su u dva znanstvena rada u časopisu Biochemia Medica. Naime, zaštita osobnih podataka jedno je od središnjih pitanja znanstveno-istraživačke etike te jedno od temeljnih ljudskih prava. Kao takvo, usko je povezano s autonomijom i ljudskim dostojanstvom koje svi istraživači moraju poštivati.

Objavljeni rezultati u ova dva rada pokazali su vrlo mali broj upita za Agenciju za zaštitu osobnih podataka vezanih za moguća kršenja prava iz područja zaštite osobnih podataka a koji dolaze iz akademske znanstvene istraživačke zajednice.

Tijekom predstavljanja rezultata istraživanja, viša savjetnica specijalistica Anamarija Mladinić istaknula je da je jedna od najčešćih nedoumica s kojima se znanstveni istraživači susreću u svom radu (ne)razumijevanje pravnih temelja za zakonitu obradu osobnih podataka, prvenstveno privole te razlike između privole i informiranog pristanka. Naime, znanstvena istraživanja ne moraju se nužno temeljiti na privoli kao pravnom temelju iz Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR-a), već to može biti primjerice i legitimni interes ili izvršavanje zadaće od javnog interesa. Privola kao pravni temelj za obradu osobnih podataka iz GDPR-a, može biti problematična za istraživača jer svaki ispitanik u svakom trenutku ima pravo povući privolu, što bi za istraživača značilo kako ne smije koristiti osobne podatke tog pojedinca u svom istraživanju.

Informirani pristanak je etička i proceduralna obveza svakog istraživača i nije pojam iz GDPR-a niti GDPR definira kako bi takav pristanak trebao izgledati.

U načelu, nijedan živi pojedinac ne bi trebao biti predmet istraživanja bez da je od njega zatražen pristanak. Međutim, mogući su rijetki slučajevi kada istraživačke metode, uvjeti ili ciljevi nalažu da pojedinci nisu svjesni prirode istraživanja do završetka istog, ali i tada je potrebno zadovoljiti minimum pruženih informacija kako bi pristanak za istraživanje udovoljavao etičkim zahtjevima.

Bilo da istraživač koristi kao pravni temelj privolu, javni ili legitimni interes, u svakom slučaju sudionika istraživanja mora obavijestiti u koje svrhe i na koji način će se njegovi podaci koristiti te koje mjere će poduzeti da se ti podaci zaštite. Osim pravnog temelja za zakonitu obradu, potrebna je i zakonita svrha. Istraživač mora znati u koju svrhu mu osobni podaci služe i jesu li mu doista neophodni kako bi proveo istraživanje. Također, svaki znanstveni istraživač koji obrađuje osobne podatke dužan je poduzeti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi zaštitio osobne od neovlaštenog pristupa i zlouporaba te poštivati načela obrade osobnih podataka iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka.

Poduzimanje i provođenje odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite ima za cilj osigurati sigurnost i povjerljivost obrade osobnih podataka odnosno sprječavanje neovlaštenog pristupa ili neovlaštenog raspolaganja osobnim podacima kao i tehničkoj opremi koju znanstveni istraživači koriste u svom radu.

Agencija za zaštitu osobnih podataka u sklopu PRO-RES projekta provela je anketu kako bi se utvrdila uloga službenika za zaštitu podataka s fokusom na znanstveno istraživačke institucije, njihovo opterećenje, razumijevanje njihove uloge, razinu znanja te općenitu motiviranost za obavljanje poslova i zadataka iz područja zaštite osobnih podataka. Istraživanje je ukazalo na nedovoljnu komunikaciju između službenika za zaštitu  podataka i etičkih povjerenstava znanstvenih i istraživačkih institucija te nužnost kontinuirane edukacije službenika za zaštitu  podataka.

Viša savjetnica specijalistica u Agenciji za zaštitu osobnih podataka Anamarija Mladinić, predstavila je rezultate ankete koja je pokazala da 54% službenika za zaštitu podataka nema nikakvo prethodno iskustvo u području zaštite osobnih podataka, iako Uredba o zaštiti podataka propisuje da se službenik imenuje temeljem stručnog znanja o pravu i praksama u području zaštite podataka te sposobnosti izvršavanja zadaća iz članka 39., a čak 82% ispitanika smatra kako im je potrebna dodatna edukacija iz područja zaštite osobnih podataka.

Iako projekt PRO-RES završava krajem listopada 2021., u tijeku su još dva istraživanja: jedno je na agencijama za zaštitu osobnih podataka unutar Europske unije te drugo na etičkim povjerenstvima unutar Republike Hrvatske. Pripremaju se također i radovi koji će proizaći iz imenovanih istraživanja.

Iz projekta je proisteklo i poglavlje “Data Protection in Croatia: An Indicator of Ethics Processes in Research Institutions”  u knjizi “Ethics, Integrity and Policymaking: Value of the Case study” izdavača Springer Nature koja će izaći početkom 2022.

 

A

Povezano

X
Skip to content