Objavljeno: 19.12.2022.
Nastavno na Vaš upit koji je zaprimila Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: Agencija) vezano za dostavu podataka o provedenom natječajnom postupku, a iz kojeg nije razvidno da li se u konkretnom slučaju radi o zaprimljenom zahtjevu za pristup informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, s aspekt propisa kojima je regulirana zaštita osobnih podataka, načelno se očitujemo kako slijedi:
Ističemo kako se od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, izravno i obvezujuće primjenjuje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119 koja u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Točkom 2. istog stavka i članka Opće uredbe o zaštiti podataka definirana je obrada kao svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.
Sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju. Također istim člankom propisano je kakao osobni podaci moraju biti točni i prema potrebi ažurni, odnosno moraju se poduzeti svaka razumna mjera radi osiguranja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave (načelo točnosti osobnih podataka).
Člankom 6., stavkom 1. Opće Uredbe o zaštiti podataka je propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
U konkretnom slučaju, ukoliko se radi o zahtjevu za pristup informacijama te s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o tijelu javne vlasti u primjeni bi bio Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13, 85/15), kao poseban zakon kojim se između ostaloga uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija.
Gore citiranim Zakonom propisano je kako je korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba (članak 1. citiranog Zakona).
Shodno iznesenim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama dade se zaključiti kako citirani Zakon korisnicima omogućuje pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Međutim, u odnosu na omogućavanje pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, bitno je napomenuti kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama, između ostaloga, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka (članak 15. Zakona o pravu na pristup informacijama). U slučaju ograničenja prava na pristup informaciji tijela javne vlasti provode test razmjernosti i javnog interesa. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona, odnosno da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes za isto (članak 16. Zakona o pravu na pristup informacijama). Informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak (članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama).
Nadalje, u članku 10. stavku 1. točci 10. propisano je kako su tijela javne vlasti obvezna učiniti dostupnim obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka.
Dakle u svrhu transparentnosti provedbe javnih natječaja tijela javne vlasti dužna su sukladno posebnom Zakonu objavljivati informacije o ishodu natječaja kako bi te informacije bile dostupne javnosti. Stoga je za objavu u odnosu na ishod natječajnog postupka zakonodavac procijenio pretežitost javnog interesa pred pravom na zaštitu privatnosti pri čemu je potrebno voditi brigu o obradi podataka u nužnom opsegu točnije učiniti javno dostupnim podatke o izabranom kandidatu (naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije te ime i prezime izabranog kandidata) u provedenom natječajnom postupku, dok se svi ostali osobni podaci (primjerice; adresu stanovanja, kontakt podaci) moraju na odgovarajući način zaštititi.
Vezano za uvid u natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata provedenog natječajnog postupka navodimo kako poziv za javni natječaj u radni odnos za određeno radno mjesto sadrži uvjete (primjerice: dokaz o stručnoj spremi, radno iskustvo) koje kandidat koji se prijavljuje na poziv za javni natječaj za određeno radno mjesto treba ispunjavati uvjete propisane raspisanim natječajem. Nadalje, budući da je i prigovor sastavni dio cjelokupne procedure određenog natječaja postoji pravo sudionika konkretnog natječaja izvršiti uvid u natječajnu dokumentaciju i sadržane osobne podatke izabranog kandidata (relevantne za provedbu natječaja i izbor) kako bi se kandidatu koji nije izabran omogućilo ulaganje prigovora (zakonom propisanih pravnih lijekova). U vezi s time mišljenja samo kako svi sudionici natječajnog postupka do završetka rokova na ulaganje pravnih lijekova zbog transparentnosti provođenja natječajnog postupka imaju pravo uvida u osobne podatke, ali samo za izabranog kandidata provedenog natječaja i to samo u one osobne podatke kojima se dokazuje da izabrani kandidat zadovoljava sve uvjete natječaja. Bitno je istaknuti kako je prilikom ostvarivanja prava uvida u natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata potrebno primijeniti načelo razmjernosti te omogućiti uvid u samo one osobne podatke koji su nužni/relevantni za ispunjenje uvjeta iz natječaja (primjerice: dokaz o stručnoj spremi, radnom iskustvu i sl.) dok uvid u ostale osobne podatke izabranog kandidata (primjerice: privatna adresa, kontakt podaci i sl.) i sve one podatke koji nisu vezani za natječaj ne bi bio u skladu sa propisima iz područja zaštite osobnih podataka te ih je potrebno odgovarajuće zaštititi.
Naposljetku, navodimo kako sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka svatko ima prao uvida u svoje osobne podatke, odnosno regulirana je obveza voditelja obrade da svakom ispitaniku omogući uvid u njegove osobne podatke. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako svaki kandidat natječajnog postupka ima pravo uvida u svoje osobne podatke, u konkretnom slučaju u vlastitu dokumentaciju i rezultate testiranja.
