Objavljeno: 19.12.2022.
Nastavno na Vašu predstavku vezano uz brisanje Vaših osobnih podataka koji su dostupni putem mrežne stranice https://sudovi.hr/hr/pocetna, odnosno putem javno dostupnog ročišnika u kojemu su navedeni Vaši osobni podaci u opsegu: ime i prezime, detalji sudskog postupka uz članke Kaznenog zakona za koje ste bili optuženi, dajemo sljedeći odgovor:
Prije svega ističemo kako se od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije izravno i obvezujuće primjenjuje Opća uredba o zaštiti podataka – Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća, engl. GDPR kojom se prije svega utvrđuju pravila povezana sa zaštitom pojedinca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka, a za čiju primjenu i provođenje je nadležna Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Prije razrade normativnog dijela Opće uredbe o zaštiti podataka ističemo kako je u uvodnoj izjavi broj 20., u kojoj je definirano, između ostalog, kako nadležnost nadzornih tijela ne bi smjela obuhvaćati obradu osobnih podataka kada sudovi djeluju u sudbenom svojstvu kako bi se zaštitila neovisnost pravosuđa u obavljanju njegovih sudskih zadaća, među ostalim u donošenju odluka.
Članak 4. stavak 1. točka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje kako su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka), točni i prema potrebi ažurni, obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).
Nadalje, članak 6. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje kako je obrada osobnih podataka zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.
Također, upućujemo i na članak 17. Opće uredbe o zaštiti podataka koji, između ostalog, propisuje kako ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose bez nepotrebnog odgađanja ukoliko je ispunjen barem jedan od tamo navedenih šest uvjeta.
Isto tako ističemo i članak 55. stavak 3. Opće uredbe o zaštiti podataka u kojemu je propisano kako nadzorna tijela nisu nadležna nadzirati postupke obrade sudova kada obavljaju svoju sudbenu funkciju.
Osim Opće uredbe o zaštiti podataka u primjeni je i članak 117. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010 i 05/2014), u kojemu je propisano kako su sudske rasprave javne i presude se izriču javno, u ime Republike Hrvatske.
Nadalje, u članku 12. stavku 3. Sudskog poslovnika (“Narodne novine” br. 37/2014, 49/2014, 8/2015, 35/2015, 123/2015, 45/2016, 29/2017, 33/2017, 34/2017, 57/2017, 101/2018, 119/2018, 81/2019, 128/2019, 39/2020, 47/2020, 138/2020, 147/2020 i 70/2021) propisano je kako će Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi zakonitog i pravilnog obavljanja poslova sudske uprave i urednog obavljanja poslova sudaca u nižim sudovima izdavati upute, koje obvezuju predsjednike i suce nižih sudova u odnosu na koje su dane.
Povodom Vaše konkretne predstavke, kao i predstavki više ispitanika koje su se odnosile na isto činjenično pitanje, Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske je temeljem članka 12. stavka 3. Sudskog poslovnika donio uputu (Broj: Su-IV-397/2019-1) za nadležne sudove, a u pogledu objave osobnih podataka osoba koje su sudionici u sudskim postupcima, a posebno imena i prezimena optuženika u postupcima koji su tijeku pred sudovima. U predmetnoj uputi istaknuto je kako se navedeni osobni podaci objavljuju u svrhu ostvarivanja načela javnosti sudskih rasprava, te kako spornu vrstu javne objave osobnih podataka na svojim mrežnim stranicama imaju i drugi sudovi na području Europske Unije, kao što su npr. Vrhovni sud Savezne Republike Njemačke, Kasacijski sud Republike Francuske te i Europski sud za ljudska prava i Sud Europske unije.
U nastavku upute se navodi kako je suđenje aktivnost od javnog interesa, te kako se podaci o javnim suđenjima odnose na izvršavanje sudbene vlasti te kako je objava tih podataka nužna u navedenu svrhu te u svrhu vidljivosti aktivnosti sudova koje su od javnog interesa. Posebno se ističe kako se kod objave osobnih podataka treba voditi računa opsegu osobnih podataka koji se objavljuju te da podaci o raspravama trebaju uključivati: ime i prezime stranaka, naziv suda, dan i vrijeme održavanja javnog suđenja, predmet spora, a u kaznenom postupku zakonski naziv kaznenog djela uz oznaku zakonskog članka te po potrebi kratak opis događaja. Navedeni podaci bi se trebali čuvati onoliko dugo koliko je to potrebno radi ispunjenja svrhe objave, ali ne duže od 15 dana.
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, može se izvući zaključak kako Agencija kao nadzorno tijelo za postupke obrade osobnih podataka nije nadležna nadzirati sudove kada isti djeluju u sudbenom svojstvu, te kako je objava ročišnika na mrežnim stranicama sastavni dio sudbene vlasti i izvršavanja načela javnosti, a za čiji nadzor Agencija nije nadležna, već sudska uprava (predsjednici sudova).
Iako Agencija nije nadležna nadzirati obradu osobnih podataka sudova kada isti djeluju u sudbenom svojstvu, sudovi su kao voditelji obrade osobnih podataka dužni posvetiti dužnu pažnju primjeni i oživotvorenju svih odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka. U tom smislu uzgredno se može istaknuti kako sudovi trebaju temeljem uputa Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske javno objavljivati podatke o ročištima (ročišnik) sa gore navedenim pripadajućim osobnim podacima koji su nužni u svrhu identificiranja svakog pojedinog sudskog postupka. Ročišnici bi trebali biti dostupni javnosti u okviru izvršavanja načela javnosti, budući da je javnost ovlaštena kontrolirati sudske postupke u svrhu otklanjanja mogućih nezakonitosti prilikom njihovog odvijanja, te kako bi se i sama upoznala sa sudskim postupcima u kojima nije isključena javnost kao djelatnošću od javnog interesa. Uskraćivanje javnosti da se upozna sa svim javnim suđenjima putem javnog ročišnika bi de facto ukinulo načelo javnosti kao jedno od temeljnih načela ustavne demokracije.
U nastavku ističemo kako bi sudovi trebali slijediti gore navedene upute te javno objavljivati ročišnike, ali vodeći računa o primjeni načela smanjenja količine podataka iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, na način da se objave samo gore navedeni osobni podaci iz pripadajućih uputa te iste obrisati nakon proteka svrhe, odnosno nakon proteka roka od 15 dana.
U odnosu na uklanjanje Vaših osobnih podataka iz javnog ročišnika, a koji su i dalje javno dostupni ističemo kako se trebate obratiti predsjedni(ku)ci Općinskog suda te zatražiti uklanjanje Vaših osobnih podataka iz mrežno dostupnog ročišnika (pozivajući se na rok od 15 dana iz gore navedenih uputa te članak 17. Opće uredbe o zaštiti podataka), budući da se radi o poslovima sudske uprave, za koje su nadležni predsjednici sudova pred kojima je u tijeku pojedini sudski postupak.
